Zapadni Balkan očajnički treba veći priliv investicija

Regija Zapadnog Balkana očajnički treba veći priliv investicija pa zemlje u ovoj regiji do njih pokušavaju doći na različite načine. Crna Gora uvodi praksu davanja državljanstva za investicije. Međutim, to otvara mogućnost ulaska sumnjivog kapitala, posebno jer je riječ o zemlji koja želi u Evropsku uniju. Naša zemlja nema ovakav program, prodaje državljanstava, ali prečaci za dobijanje državljanstva ipak postoje.

“Ekonomsko državljanstvo je samo jedan od brojnih načina kako zemlja može učiniti sigurnijim i atraktivnijim polsovni ambijent, posebno kada su strane direktne investicije u pitanju. Mi smo svjedoci da BiH ima visok nivo političkog rizika što u velikoj mjeri se odražava na skepticizam investitora”, kaže Dženan Kulović, profesor na Ekonomskom fakultetu u Zenici.

U Transparency Internationalu BiH upozoravaju kakve opasnosti mogu postojati iza ovakvih programa.

“Ukoliko ne postoje mehanizmi da se provjerava porijeklo imovine i da se vrši provjera realizacije tih investicija, to dovodi do tog da ćemo dobiti veliki broj sumnjivih lica kojima će se dati državljanstvo, a kojima će se u isto vrijeme dati mogućnost da operu novac, da nađu utočište u zemlji koja ima bezvizni režim sa EU-om”, ističe Ivana Korajlić, v.d. izvršnog direktora Transparency Internationala BiH.

U BiH dosad nije bilo inicijativa za uvođenje prakse – državljanstvo za investicije ili, kako to u Uniji zovu – golden visa programa, ali postoji mogućnost davanja državljanstva osobama od posebne važnosti za BiH. Oni moraju dobiti preporuku neke od institucija, ali i dostaviti uvjerenja o nekažnjavanju i nevođenju krivičnog postupka u zemlji porijekla. Uz to prolaze i provjere Službe za poslove sa strancima i OSA-e, pojašnjavaju u Ministarstvu civilnih poslova BiH. Dosad su, kažu, davana državljanstva privrednicima i investitorima, ali uvjet nije bio iznos investicije.

“Ovdje se polazi od pretpostavke da privredne komore i VTK i vlade entiteta predlažu osobe koje unose legalna sredstva legalnim tokovima kroz investicije ili razvojne projekte. U pravilniku se kaže – koji su vlasnici ili rukovodioci u kompanijama koje investiraju u BiH ili zapošljavaju veći broj radnika”, navodi Milan Zjajić, pomoćnik ministra civilnih poslova BiH.

Vanjskotrgovinska komora BiH je ove godine izdala 9 takvih preporuka, ali u ovoj instituciji smatraju da ekonomsko državljanstvo nije stimulativno sredstvo za investitore. Ni Evropska unija ne gleda blagonaklono na programe zlatne vize ni u zemljama članicama poput Malte i Portugala, ali ni u aspirantima za članstvo. Zanimljiva rasprava vodila se sredinom godine i u Evropskom parlamentu.

“Kako zemlje članice mogu opravdati činjenicu da, s jedne strane, odbijaju prihvatiti izbjeglice koje bježe od rata i progona, dok su, s druge strane, više nego spremni dati državljanstvo potencijalnim kriminalcima koji donose mnogo novca za ulaganje, a da pritom ne znaju koja je njihova stvarna pozadina. Državljanstvo EU-a ne bi trebalo da bude na prodaju”, poručila je slovensla zastupnica Tanja Fajon.

Nizozemska zastupnica Sophia In’t Veld naglasila je da su ljudi koji žele dođi u EU i raditi tretirani kao kriminalci, a da oni koji žele doći i donijeti svoj kriminalni novac – dobijaju kraljevski prijem.

U posljednjem mandatu Vijeća ministara BiH podneseno je 50 zahtjeva za prijem u državljanstvo BiH po osnovu posebne koristi za BiH, a neki su još u proceduri. Ali, ne treba zaboraviti ni skandal prije nekoliko godina kada je otkriveno da je bh. državljanstvo prema ovom osnovu dobio Ante Madunić, bivši hrvatski konzul u Njemačkoj i Švicarskoj, iako je bio pravosnažno osuđen na godinu zatvora zbog prevare. (RTV SLON)