Toplifikacija Srebrenika – intervju sa gosp. Fahrudinom Karićem

U zadnjih nekoliko godina vidimo da lokalni političari spominju toplifikaciju užeg gradskog jezgra Srebrenika ? O čemu se radi pitali smo gosp. Fahrudina Karića koji je direktno odgovoran da Srebrenik ima ovih dana jednu od savremenijih kotlana u regionu.

Gosp. Karić, recite nam dokle je stigla toplifikacija u Srebreniku ?

Trenutno u Srebreniku imamo toplificirano nekih 50-tak posto objekata u užem gradskom jezgru a imamo kapacitete da ponudimo još 50%.

Koliko to kotlana imamo u funkciji koje su direktno u vašoj nadležnosti, odnosno nadležnosti Javnog preduzeća 9. Septembar ?

U Srebreniku imamo jednu kotlanu koja ima snagu od 2×2 Megawata to je u osnovi kotlana sa dva kotla i ona se nalazi u sklopu Mješovite srednje škole. Opslužuje sa gradskim centralnim grijanjem Dom zdravlja, srednju i osnovnu školu, zgradu općine, sportsku dvoranu, policijsku stanicu….

Da li su i ove zgrade koje se nalaze u blizini kotlane spojene na gradskoj grijanje ?

Predviđeno je i tako smo odradili da se na ovu kotlanu kod srednje škole spoje sve zgrade koje su zapadno od šetališta a da zgrade istočno od šetališta budu spojene na novu kotlanu koja treba da bude u sadašnjem Domu kulture.

Vod smo doveli do zgrade “Bigeraj” ali zbog nedostatka interesa stanara u ovoj zgradi nije izvršeno spajanje na gradsko grijanje.

Od novijih zgrada mogu reći da je prošle godine zgrada “Cobra” spojena na gradsko grijanje. Ove godine je dio zgrade “Autopijaca 2” takođe spojen na gradsko grijanje tako da sada imamo oko 20.000 m2 prostora koje opslužujemo sa ovim krakom gradskog grijanja.

Spomenuli ste kotlanu u Domu kulture, kada će se ova kotlana ugasiti s obzirom da je jedan od preostalih velikih zagađivača u centru grada ?

Da bi se povećala iskoristivost trenutnih kotlova kod srednje škole idemo u tom pravcu da se isključi ili zamijeni kotlana u Domu kulture. Zbog toga smo i “presjekli” šetalište i napravili spoj ove dvije kotlane. Takođe je i zgrada “Hanka” dobila spoj na ovaj krak toplovoda.

Zavisno od interesa građana odnosno stanara zgrada da se spoje na centralno gradsko grijanje možemo i produžiti ovaj dio toplovoda to tih zgrada. Sa jednim novim kotlom od 1 MW bismo mogli da spojimo i zgrade istočno od šetališta a sada je na tu staru kotlanu spojeno obdanište, Dom kulture i eventualno zgrade u direktnoj blizini Doma.

Koliko košta uopšte priključak jednog stana od nekih 60-ak kvadrata na gradsko grijanje ?

Pa sama priključna taksa je više nego simobilična i iznosi samo 5 KM po kvadratnom metru stana. U ovom slučaju je to 300 KM.

Obračun samog grijanja nudimo po dva principa, po potrošnji ili po kvadraturi stana.

U slučaju da se odluči stanar da plaća po kvadraturi stana tada je cijena 2 KM po kvadratnom metru stana plus PDV.

Drugi slučaj je da se obračun vrši po potrošnji i mjerenje se vrši putem ugrađenih kalorimetara. Tada je cijena grijanja ispod 2 KM po kvadratnom metru.

Znači da se ugradnja kalorimetra za krajnjeg korisnika isplati ?

Da naravno, u toku jedne grejne sezone se uložena investicija vrati kroz manju cijenu grijanja i korisnik plaća samo ono što potroši.

Vidite, danas imate na tržištu regulatore grijanja koji rade automatski i automatski “odvrću” i “zavrću” dotok odnosno protok tople vode kroz radijator. Kroz ovaj sistem “pametnog grijanja” korisnik može da optimira svoju potrebu za ugrijanim stambenim prostorom i u kombinaciji sa kalorimetrima ima grijanje koje radi po njegovoj potrebi.

Naša grejna sezona je otprilike od 15-og oktobra do 15-og aprila i u tih 6 mjeseci, ako uzmemo primjer stana od 60-tak kvadrata vi imate troškove od nekih 100-120 KM po mjesecu, koji se sigurno mogu još optimirati. Zavisi kako je i kada zgrada napravljena, da li je utopljenja ili ne.

Mnogi stanari se danas odlučuju ili da uvedu grijanje na struju, gdje u stanu imaju i bojler za toplu vodu i radijatore ili obične električne konvektore ?

Da, investicija koja je, po mom mišljenju za zgrade u centru grada nepotrebna. Vlasnik stana prvo investira preko 4 hiljade maraka u potrebnu opremu i opet direktno zavisi od cijene električne energije. Evo danas upravo je direktor Elektrodistribucije izjavio da struja privatnim domaćinstvima ide po proizvodnoj cijeni. Ako je ovo i tačno što je izjavio opet se sa ovim potezom samo na kratkoročnim stazama kupuje socijalni mir u zemlji. Cijena električne energije će sigurno rasti u sljedećim godinama i ovaj način grijanja će biti dosta skuplji od centralnog gradskog grijanja.

Šta vi sagorijevate u kotlani kod srednje škole ?

Moram reći da sam ponosan na ovaj dio koji smo odradili prije par godina. Zahvaljujući i ličnoj inicijativi da to tako uradimo i kroz apliciranje kod Europskih fondova, dobili smo i jednu donaciju kojoj je preduslov bio da naš sistem grijanja bude tehnički riješen kroz korištenje obnovljivih izvora energije.
Kolege i ja smo napravili projekat i taj projekat realizirali. Naime, koristimo bio masu od drveta, takozvanu “drvnu sjecku” u kotlani za proizvodnju energije za gradsko grijanje. Za grejnu sezonu potrošimo oko 3 hiljade metara kubnih ove bio mase.

Zašto svi stanovi nemaju priključak na gradsko grijanje ?

Tu imamo nekoliko “problema” koje trebaju vlasnici zgrada, odnosno stanova, da riješe. Kod ovih sadašnjih zgrada mi kao Javno preduzeće moramo da imamo saglasnost stanara da dovedemo grijanje u njihovu
zgradu i do njihovih stanova.

A dalje ?

Vidite, u Srebreniku imamo potrebu za par firmi koje bi radile ovaj posao profesionalno. Mi trebamo mašinske inžinjerekoji bi se specijalizovali da pruže baš ovu uslugu priključka na gradsko grijanje za krajnjeg korisnika. Ta firma, ili više njih bi radila ovaj posao razvođenja i ugradnje radijatora, kaliometara, servisiranje tih grejnih instalacija.

Mi kao Javno preduzeće 9 Septembar dovedemo grijanje do stana, po stanu to po potrebi vlasnika stana bi trebala da uradi ta firma iz mog primjera. Tu ima posla i za informatičare ili elektro-inžinjere da odrade automatizaciju ovog grijanja.

I nama u Javnom preduzeću 9 Septembar treba mogućnost da putem interne mreže ili preko interneta ili kako već da očitavamao potrošnju po zgradi odnosno krajnjem korisniku na moderniji način a ne samo po kvadraturi stana kako to danas radimo.

Šta mislite o drugim obnovljivim izvorima energije ?

U ovom našem ovdje području u Srebreniku i oko Srebrenika imamo mogućnost da iskoristimo i solarnu energiju. Dok na Zapadu imate poticaje i zakonsku regulativu da, kada gradite kuću ili zgradu, morate imati utopljen objekat i određeni broj solarnih kolektora na zgradi kod nas je to još u povoju. Poticaja nema već je u većini slučajeva sve lična samoinicijativa.

Sa jednim ili dva kolektora koja koriste sunčevu energiju vi na privatnom objektu možete da imate u sezoni od maja do septembra toplu vodu. Da li želite da proizvedete električnu energiju ? I za to postoje kolektori koji proizvode električnu energiju za vašu ličnu upotrebu. Investicija koja se isplati za par godina. U ovom pravcu već danas idu zahtjevi tržišta i mi već imamo u ponudi i rješenja za grijanje ili proizvodnju električne energije.

Gosp. Karić hvala na odvojenom vremenu za Srebrenik.Network a o temi korištenja sunčeve energije možemo pričati drugom prilikom i obavijestiti čitatelje o ovoj interesantnoj temi. Hvala još jednom.