Srebrnik ili Srebrenik a možda i samo “stanica” ?

“Odoh na stanicu, imam posla.” – odgovorila bi moja tetka kada bismo pošli u Srebrenik i neka od njenih znatiželjnih komšinica pitala nas gdje idemo. To je bilo dovoljno da se zna kuda si pošao. Obično bismo išli prečicom preko brda koje svi zovu Sječe, nizbrdo do rijeke Tinje pa do malog više drvenog nego željeznog mosta i preko njega do željeničke stanice.

Uvijek sam se tada pitao zašto svi u Rapatnici govore “Hajmo na stanicu”, “Bio sam jutros na stanici na pijaci”, “Šta ima novoga na stanici …”.

Tek ovih dana sam dobio odgovor na ovo pitanje. Naime, naš moderni gradić Srebrenik i nije postojao u ovom obliku sve do 50-ih godina prošlog vijeka. Nastao je tek nakon što je kroz ovo naše područje prošla pruga Brčko-Banovići.

U prvo vrijeme se i željeznička postaja zvala “Rapatnica”, tek nakon par godina je promijenila ime u “Srebrnik”.

Evo pogledajte plan trase pruge kada se gradila.

Stanica Rapatnica
Stanica Rapatnica u listi stanica na prugi Brčko-Banovići

Ovim putem se zahvaljujem gospodinu Srećku Ignjatoviću koji nam je poslao ove dokumente. Pogledajte na njegovoj internet stranici vremeplov.ba još informacija o tome kako je planirana i nastala pruga Brčko-Banovići.

Iz dokumenata koji datiraju od 1955-e godine na vremeplov.ba vidimo da je stanica preimenovana u “Srebrnik”.

Ipak, narodno pamćenje je čudo i dan dana se za Srebrenik na području Rapatnice kaže “stanica”.

Pogledaj i ovo

Dzafer Hogic

Ulica Džafera Hogića – Javna inicijativa

Džafer Hogić je sigurno jedina osoba na području Srebrenika koja je dala ogroman doprinos i kulturnom i privrednom i društvenom i sportskom razvoju Srebrenika. Zahvaljujući njegovoj inicijativi i radu tu na ovom području između Drenika i Ormanice imamo mali gradić i danas ovog našeg gradića ne bi bilo ni na mapi da nije bilo Džafer Hogića i njegove inicijative gdje će se graditi opština Srebrenik.