Razbijanje cestovne blokade ključ za rast Tuzlanske regije

Vlada Tuzlanskog kantona aktivno radi na prioritetnim smjerovima djelovanja koji su zacrtani u ekspozeu, počevši od antikuruptivnih institucionalnih mehanizama, preko izmjena prostornog plana, uvođenja objektivnih kriterija u raspodjeli javnih sredstava pa do razbijanja cestovne blokade kantona, naglasio je, između ostaloga, u intervjuu za Večernji list BiH Kadrija Hodžić, premijer Tuzlanskog kantona. Kada je riječ o gospodarskim potencijalima toga područja, posebno je uputio na činjenicu da je Tuzlanski kanton najznačajniji rudarsko-industrijski bazen u BiH, ima snažnu prerađivačku industriju, kao i dobre prirodne resurse za razvoj poljoprivrede i šumarstva.

Večernji list: Krajem januara Tuzlanski kanton dobio je novu Vladu. Možete li se osvrnuti na dosadašnji mandat te koji su izazovi s kojima ste se suočili na samom početku?

– Kao sveučilišni profesor, u projekt formiranja Vlade ušao sam s potpunim uvjerenjem da se postojeća kriza može prevladati promjenom paradigme javnog upravljanja, znanjem i posvećenosti interesima građana. Zatekli smo polarizirane skupštinske strane o pitanju ustavnosti prethodne Vlade, zatim stanje proračunskoga deficita od 1,27 miliona KM, odnosno akumuliranoga deficita za prethodne dvije godine od blizu 3 miliona KM te dugoročne obveze proračuna od oko 45 miliona KM koje nisu redovito izmirivane. Te prilike nastojimo sanirati, a istodobno, pravilnijim rasporedom oskudnih proračunskih sredstva, poticati sektore ugrožene pandemijom. Dobrano smo započeli ostvarivati prioritetne smjerove djelovanja označene u mom ekspozeu mandatara Vlade, koji sam izložio pred Skupštinom Tuzlanskog kantona prije osam mjeseci. Izborili smo se za snažan antikoruptivni pristup setom institucionalnih mehanizama – od Zakona o prijavljivanju, porijeklu i kontroli imovine izabranih dužnosnika, Ureda za suzbijanje korupcije do promjena i dopuna Zakona o državnoj službi. Posebno ističem odluku kojom se Vlada TK-a obvezuje, u cilju potpunijeg ostvarenja načela nepristranosti i sprečavanje nepotizma, da neće vršiti zapošljavanje bliskih srodnika u pravoj i pobočnoj liniji do drugog stupnja srodstva, kao i bračnih i izvanbračnih partnera te tazbinskih srodnika do drugog stupnja u kantonalnim tijelima uprave i drugim kantonalnim institucijama, čiji je Kanton osnivač ili suosnivač, što do sada nije učinila ni jedna vlada u BiH. Izmjenama i dopunama prostornog plana znatno smo podigli ekološke standarde i proširili planirani fond poslovnih zona za više od 50%. Uvođenjem objektivnih kriterija u raspodjeli javnih sredstava općinama, tvrtkama i nevladinim organizacijama smanjili smo prostor mogućim političkim utjecajima na podjele ovih sredstava. Donijeli smo vrlo kvalitetne izmjene Zakona o visokom obrazovanju, po kojima su uspostavljena jasna i ista pravila za javna i privatna sveučilišta, a u skupštinsku proceduru uputili smo Zakon o mladima i Zakon o kulturi. Uz te projekte, snažno smo angažirani na razbijanju cestovne blokade Tuzlanskog kantona. Vrijedi još napomenuti kako smo u mreži integriranog lokalnog razvoja – ILDP u Federaciji BiH održali liderstvo u oblasti planiranja i upravljanja razvojem.

Večernji list: Dolazite iz područja ekonomije, a to je nešto što je u ovom izazovnom vremenu posebno bitno. Gdje su prednosti Tuzlanskog kantona kada je riječ o gospodarskim potencijalima te kako ih staviti u funkciju održivog razvoja?

– Tuzlanski kanton najznačajniji je rudarsko-industrijski bazen u BiH, ima snažnu prerađivačku industriju te dobre prirodne resurse za razvoj poljoprivrede i šumarstva. Prema pokazateljima uspješnosti, najpropulzivnije su djelatnosti prerađivačke industrije, trgovine i građevinarstva. Prerađivačka industrija nosi 96% ukupnog izvoza, ali je u razvojnom ozračju nužna daljnja podrška i unapređenje okruženja za stvaranje dodane vrijednosti, što nam nalaže raditi na potporama programima pametnih specijalizacija, transfera i razvoja tehnologija, inovacije, digitalne transformacija i zelene tranzicije. U ovom kontekstu krajnje smo zabrinuti za sudbinu izgradnje Bloka 7 u Termoelektrani Tuzla, kao i kompletnu sudbinu proizvodnje električne i toplinske energije na sadašnjoj lokaciji Termoelektrane Tuzla, što je najveći energetski i ekonomski izazov s kojim se suočavamo u posljednjih četvrt stoljeća. Uz to, evidentna nam je opterećenost i neučinkovito upravljanje gospodarskim društvima iz oblasti rudarstva, kao i neodrživo upravljanje rudnim i šumskim bogatstvima. Na području Tuzlanskog kantona djeluje nešto više od petine obrtnika cijele Federacije BiH. Dominiraju mala poduzeća za koja trebamo projektirati potpore za inovativnost i unapređenje konkurentnosti. Jako sam zahvalan i posvećen suradnji s UNDP-jem i USAID-om, koji nam pomažu u ovim procesima. Trebamo još unaprijediti i povećati postojeću strukturu klastera metalske i elektroindustrije, čime bi se stvorili preduvjeti za razvoj pametne specijalizacije. Sve u svemu, predstoji nam vrijeme burnog ekonomskog i tehnološkoga prestrojavanja, što smo etablirali Strategijom razvoja Tuzlanskog kantona od 2021. do 2027. godine.

Večernji list: Kakve su vaše prognoze kada je riječ o gospodarskom oporavku u ovoj, ali i idućoj godini? Koje su zadaće koje treba riješiti bez odgađanja?

– Mjereno ekonomskim indikatorima, oporavak kantona u 2021. godini dobrano je počeo. Kontinuirano rastu domaća potrošnja i investicije, što potiče porast javnih prihoda. Ako ne bude ozbiljnijih pandemijskih zatvaranja do kraja ove godine, mogli bismo ostvariti stanje približno onom iz 2019. godine. Stoga bi 2022. godina, po sadašnjem ekonomskom trendu rasta, bila u ravni ili nešto iznad 2018. godine. U posljednjem tromjesečju ove godini očekujemo rast iznad 4%, na što nas, između ostaloga, iz prvog polugodišta upućuje rast izvoza za čak 20,9% i rast uvoza od 23,2% u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, pa čak i povećanje od 6% izvoza i uvoza u odnosu na 2019. Najveći izazovi za ostvarenje ovakvog trenda mogle bi biti posljedice pesimističnoga ishoda izgradnje energetskoga Bloka 7, što Vladi Tuzlanskog kantona, iako nije nadležna za energetske kapacitete županije, nalaže snažnu fokusiranost na ona rješenja koja će biti dugoročno održiva, ekonomski opravdana i s najmanje negativnih utjecaja na ukupna ekonomska kretanja kantona.

Večernji list: Nedavno ste s premijerom Sarajevskog kantona potpisali sporazum o temi cestovne infrastrukture. Istodobno, svjedoci smo aktivnosti na pripremi realizacije projekta prolaska autoceste kroz Tuzlanski kanton. Što bi za taj prostor značilo imati jednu takvu prometnicu te u kojoj je mjeri prometno povezivanje preduvjet ekonomskog rasta?

– Iako se Ustavom Federacije BiH predviđa suradnja među kantonima, ona je do sada bila daleko ispod te normativne pretpostavke. Otvaranjem Tuzlanskog kantona želimo pisati novu stranicu integracije Federacije po načelu europskog pristupa suradnji, što smo započeli temom cestovne infrastrukture, i to prvo sporazumom sa Sarajevskim kantonom, a nastavili zajedničkim zahtjevom o cestovnoj deblokadi s Posavskim kantonom prema federalnoj Vladi. Ključne teme ovih dogovora i sporazuma bile su izgradnja autoceste Tuzla – Brčko – Orašje, autoceste Žepče – Tuzla i aktiviranje projekta izgradnje nove magistralne ceste Tuzla – Sarajevo. Za Tuzlanski kanton, koji nema ni jedan metar autoceste ili brze ceste, a u isto vrijeme ima najmanje magistralnih cesta prema broju stanovnika i broju registriranih automobila, cestovna bi deblokada smanjenjem transakcijskih troškova povećala dostupnost širih tržišta. To bi multipliciralo učinke uspješnog poslovanja i privlačenja investicija, uključujući izravnu interakciju među ljudima i poticanje transfera novih tehnologija, ključnih za ostvarenje ekonomskog rasta.

Večernji list: Kakvu suradnju imate s lokalnim zajednicama na prostoru kantona?

– Suradnja Vlade s lokalnim zajednicama Tuzlanskog kantona je zadovoljavajuća. Vlada je uspostavila “pravila igre” u raspodjeli javnih resursa, najizraženije u raspodjeli financijskih sredstava prikupljenih po osnovi vodnih i šumskih doprinosa, što je do sada bio glavni kamen spoticanja na relaciji Vlade i pojedinih lokalnih zajednica. Postoje brojne indicije da je taj odnos bio opterećen političkim strukturama, pogotovo “nepodudaranja” političkih opcija na razini pojedinih lokalnih zajednica i kantonalne Vlade. Sada smo taj odnos prilično objektivizirali. U Vladi Tuzlanskog kantona svjesni smo da, ako uspostavimo dobru suradnju Kantona i općina/gradova, tada ostaju otvorene izdašnije mogućnosti lakoće osnivanja poduzeća i dobivanja građevinskih dozvola, a ostaju i široke mogućnosti ubrzanja rasta uspostavom digitalizacije i zelene ekonomije. •

Objava Razbijanje cestovne blokade ključ za rast Tuzlanske regije pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by WPeMatico

Pogledaj i ovo

Ministar zdravstva TK posjetio Dom zdravlja Srebrenik

Ministar zdravstva Tuzlanskog kantona Božo Jurić posjetio je Dom zdravlja u Srebreniku gdje je s …

Obilježen mjesec knjige u Srebreniku

U povodu obilježavanja oktobra – Mjeseca knjige učenici I osnovne škole u Srebreniku zajedno sa …