Poslovno čudo na sjeveroistoku Bosne: Izvoz u Zapadnu Evropu vrijedan pola milijarde KM

Gradačac je jedan od rijektih gradova u Bosni i Hercegovini u kojem je zadovoljstvo živjeti i u kojem u kontinuitetu cvjetaju gotovo sve grane privrede. Ondašnji stanovnici i poslovni ljudi su to znali iskoristiti, u čemu im je pomogla i blizina graničnih prelaza sa zemljama Evropske unije, kada je u pitanju izvoz, ali istančan ukus za proizvodnju i plasman domaćih proizvoda.

S druge strane, kada se govori o postratnom periodu privatizacije pojednih kompanija, i to je proces koji je okončan uspješno, izvještava Federalna televizija.

Iako neke malo veće investicije, kada je u pitanju putna infrastruktura, zaobilaze Grad Zmaja od Bosne, Gradačac je jedan od privredno i industrijski najrazvijenijih u Bosni i Hercegovini.

Dokaz tome je i podatak da su privrednici iz ovog kraja u zemlje Zapadne Evrope prošle godine izvezli proizvode vrijedne oko pola milijarde maraka.

„Što se tiče stanja proizvodnje i izvoza, u Bosni i Hercegovini smo na petom ili šestom mjestu. To znači da Gradačac ima potencijal, a potencijal su ljudi. Naši ljudi su jako vrijedni, pošteni i korektni“, kaže za FTV Šefik Moćić, predsjednik Udruženja poslodavaca Gradačac.

Teritorijalno je Gradačac smješten pod obroncima Majevice i pripada rejonu Posavskog polja. Taj položaj mu je omogućio i razvitak u poljoprivrednom sektoru i voćarstvu.

„To nije slučajnost da je Gradačac prepoznat kao voćarski kraj sa značajnim uzgojem šljive, jabuke i kruške. Međutim, ovdje treba posebno istaći vrijedne ljude koji su naučili da se bave tim biznisom i da vode te poslove“, navodi Suad Selimović, sekretar Udruženja za poljoprivredu pri Privrednoj komori TK-a.

Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK-a Emir Begić (SDBiH) podsjetio je kako su Vlada i Ministarstvo povećali novčane podrške kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja za oko 50 posto, tako da će značajnu pomoć dobiti poljoprivredni proizvođači sa područja Gradačca.

Obućarska industrija, tekstilna konfekcija, građevinarstvo, metaloprerađivački sektor – samo su neke od grana privrede koje su i više nego uspješno zastupljene u Gradačcu.

„Bez obzira na sve probleme koje imamo u našoj državi, imamo volju i guramo to naprijed, ide to, razvija se, šire se fabrike, otvaraju se nove“, ističe Alen Bošnjaković, privrednik iz Gradačca.

Dobri domaći i uspješni izvozni rezultati u Gradačcu su izraženi i sektoru mljekarstva, s obzirom na to da su u ovom kraju smještene dvije najveće mljekarske industrije u Bosni i Hercegovini.

„Mi se zaista trudimo i borimo. Prisutni smo ne samo u našoj državi nego i u zemljama okruženja, Evropskoj uniji, Bliskom istoku“, naglašava Indira Omeragić, direktorica Mliječne industrije 99 Gradačac.

Kada je u pitanju turistički sektor, Gradačcu ima šta ponuditi.

„Pored Kule Zmaja od Bosne, imamo dva jezera – Haznu i Vidaru, imamo spomenik ‘Ljiljan’, ali i Planinarski dom“, nabraja Dženana Sinanović, stručna saradnica za opće i pravne poslove u Turističkoj zajednici Gradačac.

I onoj staroj narodnoj – da na mladima svijet ostaje – ima mjesta u Gradačcu. Mladi se odlučuju za pokretanje vlastitih biznisa. Ipak,  jedan od globalnih problema sa kojim se susreću u svim zemljama okruženja prisutan je i ovdje.

„U posljednje vrijeme se može primijetiti da se oni zanimaju za svoje biznise, no što se tiče radne snage u Gradačcu, mi imamo jedan statistički podatak – nama trenutno nedostaje oko 1.350 radnika“, precizira Moćić.

I u vrijeme pandemije koronavirusa, Gradačac se teško uspio održati. I u budućnosti žele zadržati trend jednog od najrazvijenijih gradova u našoj zemlji, u kojem će se povećavati broj zaposlenih, otvarati nove kompanije,  te biti mjesto u kojem je zadovoljstvo živjeti, prenosi Federalna.ba.

Powered by www.Srebrenik.net

Također provjerite

Gradina – vieille ville de Srebrenik – Histoire

Gradina – vieille ville de Srebrenik – Histoire

Srebrenik est mentionnée pour la première fois dans des sources écrites le 15 février 1333. À cette époque, la ville était sous la domination du ban bosniaque Stjepan II Kotromanić (1322-1353). Ce jour-là, le ban a reçu des envoyés de la République de Dubrovnik dans la banlieue de Srebrenik et leur a confirmé leurs droits de possession dans la guerre de Ston (Pelješac), "pour toujours", comme il l'a déclaré dans sa Charte.

Srebrenik - Srebrnik

Gradina – Srebrenik óvárosa – Történelem

Srebreniket először 1333. február 15-én említik írásos forrásokban. Akkoriban a város a boszniai bán, Stjepan II Kotromanić (1322-1353) uralma alatt állt. Ezen a napon a bán Srebrenik elővárosában fogadta a Dubrovniki Köztársaság küldötteit, és megerősítette számukra a birtokjogot a Stoni háborúban (Pelješac) „örökre”, ahogyan azt az oklevelében kijelenti. Ezekben a napokban a bánnak fia is született, ami különleges ünnepségekhez vezetett. Innentől kezdve 1512-ig, amikor török kézre került, a város sorsa változó volt. Gyakran cserélt gazdát. Srebrenik jelenlegi falai egy kissé későbbi időszakból származnak – a 18. századból. Azonban a város a sok és alapos módosítás után is még mindig mutatja régi középkori alapjait és körvonalait. Egy meredek sziklán elhelyezkedve, impozánsan uralja környezetét.