Mirsad Đonlagić: Prevelik broj stranaka i političkih subjekata koji su učestvovali na izborima

Prof. dr. Mirsad Đonlagić je iskusan društveno-politički radnik i univerzitetski profesor. Kao iskusnom političaru koji je postigao zavidne rezultate u svom  ukupnom radu, a svakako i u političkom radu obratili  smo se da prokomentiramo nedavno završene lokalne izbore i često pominjani izborni zakon.

Kao neko  ko više nije politički aktivan niti stranački opredijeljen, može svakako dati svoj mjerodavan stav o proteklim izborima koji su sa nekoliko aspekata bili vrlo značajni i izazovni.

Profesore Đonlagić, na koji način je dočekan i predstavljen ovogodišnji izborni proces?

Svaki izbori dočekuju se skoro kao „istorijski“ jer su strasti u BiH maksimalno  naelektrisane a političko nepovjerenje   konstantna i to je za mnoge pitanje opstanka ili propasti  i zato je  za  opštinska vijeća  kandidirano preko 70.000  onih koji žele sjesti u vijećničku klupu i zaista pretjeran broj političkih stranaka koje u toj „utakmici „ učestvuju. Ovom narodu i ovoj zemlji treba  spas i pomoć, treba doći na pravac koji vodi ka razvoju i stabilizaciji što zahtijeva strašan angažman i veliko znanje ali mislim da mnogi toga nisu svjesni i da ovako veliki broj ukazuje na mogućnost da pojedinci žele da prije svega  riješe svoj socijalni status. Bavljenje politikom je plemenit, odgovoran i zahtjevan posao. Zahtjeva veliko znanje, iskustvo, angažman i mukotrpan rad jer samo tako možemo izvući BiH na nivo koji nam je itekako potreban i koji mi svi zaslužujemo

Sarajevo i Banja Luka su bile u žiži kada su u pitanju izbori. Kako komentarišete političke promjene u dva najveća grada u BiH?

Što se tiče rezultata proteklih izbora, oni su itekako interesantni iako su održani u uslovima pandemije koja je na određeni način prisilila i organizatore i kandidate da poduzimaju posebne mjere i opreza i komunikacije. Desile su se snažne promjene, desilo se nešto što u određenim sredinama nije bilo moguće ni zamisliti. Tu prije svega mislim na Sarajevo, a dobrim dijelom i na Banjaluku. Došle su neke nove ličnosti (iako sa dosta iskustva u politici) i najvažnije je  da su glasači uvidjeli da su promjene moguće  njihovim glasom što je možda najveća vrijednost ovih izbora. Druga karakteristika ovih izbora je to da su pojedine stranke izgubile mnogo, od jedne trećine do dvije trećine dosadašnjih vjećnika, iako su u izbornoj utakmici učestvovali  i ministri i visoko pozicionirani funkcioneri u izvršnoj vlasti, a koji dolaze iz tih stranaka, što je svakako još  jedna potvrda promjena  na političkoj sceni u BiH. Dobre rezultate su ostvarili i novi politički subjekti kao i oni koji su osnovani prije koju godinu.

Koliko interesantnog i izborno značajnog ste uočili kada je u pitanju Tuzla?

Ako govorimo o Tuzli i rezultatima izbora, može se konstatirati da je SDP zadržao svoju prvu poziciju,  ali su  uspjesi zaista impresivni  kao npr da kandidat  NS (Omer Berbić) sa posljednjeg mjesta na listi pobijedi i kao jedini kandidat  te stranke obezbijedi mjesto u opštinskom vijeću, pri čemu nosilac liste nije uspio prikupiti dovoljan broj glasova. To ukazuje i na kapacitet i sigurnost  mladog i perspektivnog kandidata, ali i na pristup stranke koja je  predlagala listu i da svoj pristup tom procesu svakako trebaju preispitati. Mislim da svakako treba pomenuti nosioca  liste SDA (dr.Zijah Rifatbegović) koji je nadmoćno pobijedio sa najvećim brojem glasova, a iza sebe sa velikom razlikom u broju glasova , od 800 do 2300 ostavio ostale   nosioce izbornih lista

Još jednu novinu moramo spomenuti . To je korištenje  društvenih mreža kao instrumenta komunikacije sa ciljnim grupama i pojedincima uz već prisutnu direktnu komunikaciju „od vrata do vrata.“ Duštvene mreže  su sjajan put da se dođe  do mladih što ukazuje na nepovratne promjene  koje će imati u budućim izborima. Svakako da je vrijedna pomena i činjenica da će se u formiranju vijeća u nekim gradovima stvar toliko zakomplicirati  i usložiti jer će u formiranju učestvovati veliki broj političkih subjekata  jer  imamo npr. od 11 do 17 političkih subjekata koji će tvoriti i sastav opštinskog vijeća i da neće biti nimalo jednostavno formirati vijećničku većinu. Ima i značajan broj mladih što daje nadu da će se pored iskusnih naći i mladi i da će to biti dobitna kombinacija. Inače mislim da je izuzetno važan spoj iskustva i mladosti kao model koji može polučiti toliko potrebne promjene u Bosni i Hercegovini

Šta mislite o izbornom zakonu?

O tom pitanju se dosta dugo govori i ukazuje na potrebu  izmjene.  Primjedbe su uglavnom poznate javnosti i jako su složene i ukazuju da proces promjena neće biti jednostavn i lagan. U BiH nisam siguran da možemo, ili će barem biti vrlo teško, doći do koncepta koji će odgovarati onima koji su na vlasti , ukoliko im taj zakon  ne obezbjeđuje ostanak na vlasti. Mnogo se govori o krađama na izborima, a ja mislim da se o tome govori i više nego što toga ima. To ne znači da određenih nepravilnosti nema, ali molim vas pogledajte zemlju u kojoj je demokratska tradicija izbora preko 200 godina pa se dešava nešto što do sada u tako bogatoj istoriji nije zabilježeno. Ne vjerujem da možemo dostiči takvu konstrukciju zakona koja će zadovoljiti sve stranke i kandidate. Potrebni su dobra volja i kompromis .Određena poboljšanja su moguća ali za poštivanje pravila potrebna nam je politička kultura koja u BiH ne postoji i to je pravi i najveći problem.

No ja bih pomenuo ono što nije dobro, a malo se spominje. To su kompenzacijske liste. Na tim listama nalaze se kandidati za koje birači ne glasaju i čiji izbor ne odražava volju birača nego pokazuje ulogu partijskih interesa. To je dobro zamišljeno jer cilj je da se izbalansiraju anomalije koje će se pojaviti nakon rezultata izbora i glasovi onih koji nisu prešli prag će se raspoređivati onima koji su taj prag prešli. Stranke to rade na način da bi „svoje favorite“ obezbijedili pa se često nosioci liste nađu na broju 1 na izbornoj listi i na kompenzacijskoj listi. Ja mislim da bi poštenije bilo umjesto kompenzacijske liste koristiti liste koje su dostupne glasačima i da se sa tih listi po svim pomenutim principima  biraju kandidati koji su na svaki način dostupni glasačima. Dakle ukinuti kompenzacijske mandate.

Zatim je važno i pitanje  asimetrija političke konstrukcije Bosne i Hercegovine. U nekoliko navrata sam predlagao određene korekcije, ali odgovor je bio da to nije moguće jer je to asimetričan sistem. Nije mi jasno da je BiH asimetrična, a da izborni zakon ne može pratiti tu asimetriju.

Način izbora i brojanje treba modernizirati da se izbjegne  „da se biraju poslije 19 sati“ i da se na taj način izigrava izborna volja birača.

Svakako da je i omalovažavanje rezultata koje su kandidati postigli obezbjeđujući osvojenim glasovima svojim strankama  mogućnost da predlažu određena kadrovska rješenja u izvršnoj vlasti i da praktično sva „slava“ pripada njima, a da se na rad i uspjeh izabranih u zakonodavne strukture brzo zaboravi i da stranka preuzima sve pa i odluke koje će oni u organima zakonodavne vlasti donositi. To se mora promijeniti. Odluke se moraju moći donositi u zakodavnim strukturama i svu odgovornost moraju preuzeti izabrani kandidati.

The post Mirsad Đonlagić: Prevelik broj stranaka i političkih subjekata koji su učestvovali na izborima appeared first on Kameleon M&M.

Powered by WPeMatico

Pogledaj i ovo

Edin Džeko na elitnoj lokaciji u Dubrovniku otvara restoran

Kapiten fudbalske reprezentacije BiH Edin Džeko prema pisanju hrvatskih medija pred potpisom je ugovora za …

Čedomir Jovanović izašao iz bolnice

Lider LDP Čedomir Jovanović potvrdio je za Tanjug da je izašao iz bolnice “Dragiša Mišović” …