Grad Gradačac

Gradačac se nalazi na sjeveroistoku BiH, a riječ je o mjestu sa bogatom historijom i nadaleko poznatim starim gradom kojeg krasi Gradina sa kulom Huseina Kapetana Gradaščevića iz 18. stoljeća.

Iako malobrojna, dosadašnja arheološka istraživanja na gradačačkom području potvrđuju kontinuitet života još od prahistorijskog doba. Kraj 18. i početak 19. stoljeća obilježen je velikom graditeljskom aktivnošću gradačačkih kapetana. Po tome se posebno isticao Husein Kapetan Gradaščević.

Kompleks starog grada – Gradina sa kulom Husein Kapetana Gradaščevića iz 18. stoljeća, Husejnija džamija sagrađena 1826. godine i Sahat kula sagrađena 1824. god. ubrajaju se u vrijedne spomenike bosansko-hercegovačke prošlosti. Uz ovaj kompleks je izgrađen novi gradski trg sa svim sadržajima i zaštićenim arheološkim nalazima.

U okolini grada nalazi se nekoliko stećaka što dokazuje kontinuitet življenja na ovom području.

U Gradačcu se nalaze i dva jezera – Vidara površine oko 7,00 km2 i Hazna površine oko 1,00 km2, koja sa uređenim plažama za kupanje, pored turističke ponude, pružaju dobre mogućnosti za ribolov i druge sportske aktivnosti na vodi.

Za ljubitelje prirode veoma su povoljna izletišta „Popovača“ i „Jasenica“ gdje se nalazi spomenik „Ljiljan“ posvećen svim braniocima Bosne i Hecegovine visine 16 m. Na 500 m n/v izgrađen je savremeni planinarski dom sa smještajnim kapacitetima i uređenim stazama za planinarenje.

Gradačac je sa svojom okolinom uvijek važio kao poznati voćarski kraj. Dominira proizvodnja šljive i trešnje, a u posljednje vrijeme proizvodnja jabuka te se, po broju stabala i po količinama koje se proizvode, svrstava u jedan od većih proizvodnih i trgovačkih centara ovog voća u BiH.

Gradačac je šljivu i trešnju promovirao u gradski simbol i svake godine održava se najstarija poljoprivredna manifestacija „Međunarodni sajam poljoprivredne i prehrambene industrije – Sajam Šljive“, zatim „Sajam organskih proizvoda“, kao i niz drugih
kulturnih manifestacija kao što su: književni susreti, umjetnička galerija, omladinski kampovi i sl.

KOMPLEKS STAROG GRADA U GRADAČCU

Kompleks Starog grada u Gradačcu je utvrđenje, građeno u osmansko doba. Ime Gradina, kako se zove lokalitet na kome se nalazi ovaj kompleks, odaje mnogo starije porijeklo. Kako ovdje nisu vršena arheološka ispitivanja, dublja prošlost grada nije poznata.

Tek od 18. stoljeća, kada je granica Osmanskog carstva utvrđena na Savi (definitivno odredbama Beogradskog mira 1739. godine), Gradačac, kao strateško mjesto u pograničnom prostoru Carstva, dobija na značaju.

Prema  historijskim  podacima   tvrđava je dobila izgled, kakav danas zatičemo, između 1765. i 1824. godine. Za vrijeme austrougarske uprave unutar bedema su sagrađena dva objekta prvobitne civilne namjene, zgrada suda i gruntovnica.

Iza ukinuća kapetanije 1832. do 1895. godine, u kuli Husein-kapetana je bio ured upravne vlasti. U periodu od 1878.  do 1940. godine, spomenuta kula je služila kao žandarmerijska kasarna. U II svjetskom ratu korištena je u vojne svrhe.

Prvi sigurno dokumentirani i poznati kapetan bio je oko 1730. godine Muhamed.

Jedan od njegovih nasljednika bio je Mehmed–kapetan (poznat iz dokumenata između 1749. i 1781. godine). U njegovo vrijeme, 1756. godine, na mjestu palanke počela se graditi tvrđava i čitav kompleks Starog grada.

Mehmed-bega je naslijedio njegov sin Osman-kapetan i to prije 1795. godine. U njegovo vrijeme znatno je proširena tvrđava u Gradačcu. Prema natpisu nad sjevernom kapijom (do Husejnije džamije), poduzeti radovi na proširenju završeni su 1808. godine. Tada su podignute dvije kapi-kule (kod Husejnije i u gornjem, južnom ulazu u grad).

Osman je umro krajem 1812. godine, a naslijedio ga je najstariji sin Murat-kapetan (1813-1821) koji je završio gradnju grada. Naslijedio ga je Husein-kapetan Gradaščević, nazvan Zmaj od Bosne, posljednji gradačački kapetan (1821-1832). On je bio sin Osman- paše, mlađeg Muratovog brata. Njegova kapetanija je bila poznata po najboljem upravljanju u Bosni.

On je obnavljao kulu i tvrđavu. Pored  kamena,  gradnja  je  vršena i ciglom, koja se prvo dovozila iz Slavonije (Austrije), a kasnije je, vjerovatno, pravljena u  vlastitoj  ciglani  u  Orašju.  U  Gradačcu  je sagradio sahat-kulu (1824) i Džamiju Husejniju (1826).

Dosadašnje aktivnosti:

  • U saradnji sa Komisijom za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine i Ministarstvom okoliša i turizma FBiH u toku je izrada projektne dokumentacije za sanaciju i rekonstrukciju kompleksa Starog grada u Gradačcu. Rekonstrukcija u prvoj fazi odnosit će se na one dijelove Starog grada koji su najugroženiji. To se odnosi na ulazne kapi kule, zidine i Sahat kulu. Ovim

projektom bi započeli veliki projekat koji iziskuje ogromna finansijska sredstva. Neke procjene nam govore, da za cjelokupnu sanaciju Starog grada, potrebna su finansijska sredstva u iznosu od oko 15 miliona KM. Ovo su samo procjene i kada budemo imali cjelokupnu projektnu dokumentaciju tada ćemo s sigurnošću moći reći kolika su ta sredstva.

  • Potpisan Ugovor za izradu Idejnog arhitektonskog- urbanističkog projekta revitalizacije i sanacije sa konzervatorsko restauratoskim radovima Starog grada u Gradačcu (81.900,00 KM) koji će odrediti smjernice načina korištenja turističkog kompleksa Starog grada u Gradačcu.
  • Potpisan Ugovor za izradu tehničke dokumentacije- Glavnog-izvedbenog projekta sanacije bedema s fortifikacijskim kulama u gornjem gradu, sahat kule i tri ulazne kapije u okviru kompleksa Starog grada ( 111.150,00 KM )
  • Izvršenja mjerenja i snimanja objekata unutar kompleksa Starog grada
  • Početak geomehaničkih istraživanja (analizira se sastav zemljišta koji će dati podatke koji su objekti najugroženiji i imaju prioritet u sanaciji)
  • Izvršenja mjerenja i snimanja objekata unutar kompleksa Starog grada
  • Početak geomehaničkih istraživanja (analizira se sastav zemljišta koji će dati podatke koji su objekti najugroženiji i imaju prioritet u sanaciji).

The post Grad Gradačac appeared first on Kameleon M&M.

Powered by www.Srebrenik.net

Pogledaj i ovo

Greškom vozačice: Automobil završio u koritu rijeke Jale

U Tuzlanskom naselju Slavinovići u nedjelju  u popodnevnim satima, automobil je završio u koritu rijeke Jale. Kako nezvanično saznaje Faktor.ba, neoprezna vozačica ostavila je automobil u brzini te je on završio u koritu rijeke. U ovoj nesreći nije bilo povrijeđenih, a na automobilu je pričinjena materijalna šteta. U ljetnom periodu vodostaj Jale je veoma nizak, […]

Tuzlanska inovatorica osvaja Ameriku: BiH i porodicu nosim u srcu gdje god pođem

Anela Arifi po završetku srednjoškolskog obrazovanja u Tuzli, odlučuje napraviti veliki korak za jednu mladu osobu, napustiti svoj topli dom i započeti život na drugom kontinentu. Njeno znanje, talenat su nagradili i prepoznali na “Google Science Fair” naučnoj Olimpijadi gdje je proglašena jednom od najperspektivnijih naučnica u svijetu, mlađih od 18 godina. Govornica je bila […]