Geografija Srebrenika

Srebrenik.NET vijesti

Geografija Srebrenika

Geografski položaj i karakteristike prostora Grada Srebrenika

Grad Srebrenik nalazi se na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, u administrativnoj jedinici Tuzlanskog kantona i Federaciji BiH, te pripada ekonomskoj regiji Sjeveroistočna Bosna i Hercegovina. Prostire se na površini od 248 km².

Kroz sredinu teritorije Grada Srebrenika teče rijeka Tinja u dužini od oko 20 km. Uz rijeku Tinju prolazi magistralni put Tuzla-Orašje i željeznička pruga normalnog kolosijeka Brčko-Tuzla, kao i magistralni put Županja-Tuzla-Sarajevo. Grad Srebrenik graniči sa gradovima Tuzla, Gračanica, Gradačac, Distriktom Brčko te općinama Lukavac i Čelić.

Planina Majevica se proteže istočnim dijelom općine, a njen najviši vrh doseže 917 metara. Općina pripada brdskom poljoprivrednom rejonu sa umjereno kontinentalnom klimom, karakteriziranom godišnjim varijacijama temperature i padavina. Rijeka Tinja i njeni pritoci su bujičnog karaktera, što dovodi do poplava tokom jačih padavina. Teren je složene geološke građe i tektonskog sklopa, što uzrokuje eroziju i klizišta.

Prirodna bogatstva

Mineralna bogatstva

Grad Srebrenik leži na području unutarnjih Dinarida. Iako u Tuzlanskom kantonu postoje velika ležišta lignita, mrkog uglja, kamene soli, cementnog lapara i gline, u Srebreniku nema značajnijih mineralnih resursa. Registrovane su pojave arsenovih ruda, nikla, kobalta, kamenog uglja, gline i industrijskog kamena.

Krečnjak, sa rezervama od oko 52 miliona tona, je najznačajniji za eksploataciju. Procijenjene rezerve kamenog uglja iznose 1,933 miliona tona, no uslovi eksploatacije su teški zbog nagnutog terena.

Poljoprivredno zemljište, šume i drvna masa

Grad raspolaže sa 24.793 hektara zemljišta, od čega 56% čini poljoprivredno zemljište, a 44% šume i neplodno zemljište. Kvalitetno poljoprivredno zemljište obuhvata 47% ukupne površine poljoprivrednog zemljišta. Grad posjeduje oko 966.000 kubnih metara drvne mase, što je ispod prosjeka BiH i regije Sjeveroistočna Bosna. Šume su niže kvalitete, s izraženom erozijom i bespravnom sječom.

Vodni resursi

Snabdijevanje vodom je organizirano preko 70 mjesnih i lokalnih vodovoda, koji zadovoljavaju oko 80% potreba domaćinstava i privrede. Identificirane su termomineralne vode, ali su potrebna dodatna istraživanja za njihovo iskorištavanje.

Infrastruktura

Otpadne vode naselja priključenih na gradski vodovod odvode se kanalizacijskom mrežom do uređaja za prečišćavanje otpadnih voda. Industrija nije adekvatno priključena na sistem za prečišćavanje otpadnih voda. Električna energija se distribuira putem elektroenergetskog sistema Federacije BiH, no mreža je podkapacitirana i potrebna je rekonstrukcija. Telefonska mreža pokriva sva naseljena mjesta, a većina gradskog područja je pokrivena mobilnom telefonijom.

Stanovništvo i demografija

Prema popisu iz 2013. godine, Srebrenik ima 39.678 stanovnika, s gustinom naseljenosti od 181 stanovnika po km². Stanovništvo živi u 63 pretežno ruralna naselja. Oko 28% stanovnika živi u urbanim, a 72% u ruralnim naseljima. Grad bilježi negativan prirodni priraštaj zbog teške ekonomske situacije, nemogućnosti zapošljavanja i loših uslova života. Radno sposobno stanovništvo čini 65% ukupne populacije, dok starosna skupina od 0-14 godina čini 22%, a osobe od 65 i više godina čine 13% populacije. Grad se suočava s trendom starenja populacije.

Također provjerite

Gradina – vieille ville de Srebrenik – Histoire

Gradina – vieille ville de Srebrenik – Histoire

Srebrenik est mentionnée pour la première fois dans des sources écrites le 15 février 1333. À cette époque, la ville était sous la domination du ban bosniaque Stjepan II Kotromanić (1322-1353). Ce jour-là, le ban a reçu des envoyés de la République de Dubrovnik dans la banlieue de Srebrenik et leur a confirmé leurs droits de possession dans la guerre de Ston (Pelješac), "pour toujours", comme il l'a déclaré dans sa Charte.

Srebrenik - Srebrnik

Gradina – Srebrenik óvárosa – Történelem

Srebreniket először 1333. február 15-én említik írásos forrásokban. Akkoriban a város a boszniai bán, Stjepan II Kotromanić (1322-1353) uralma alatt állt. Ezen a napon a bán Srebrenik elővárosában fogadta a Dubrovniki Köztársaság küldötteit, és megerősítette számukra a birtokjogot a Stoni háborúban (Pelješac) „örökre”, ahogyan azt az oklevelében kijelenti. Ezekben a napokban a bánnak fia is született, ami különleges ünnepségekhez vezetett. Innentől kezdve 1512-ig, amikor török kézre került, a város sorsa változó volt. Gyakran cserélt gazdát. Srebrenik jelenlegi falai egy kissé későbbi időszakból származnak – a 18. századból. Azonban a város a sok és alapos módosítás után is még mindig mutatja régi középkori alapjait és körvonalait. Egy meredek sziklán elhelyezkedve, impozánsan uralja környezetét.