Srebrenik.NET / Članci, fotke i video / Gradska hronika / Ustavni sud FBiH odredbe pet entitetskih zakona proglasio neustavnim

Ustavni sud FBiH odredbe pet entitetskih zakona proglasio neustavnim

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine je, odlučujući o zahtjevu potpredsjednika FBiH Milana Dunovića za ocjenu ustavnosti u predmetu U-22/16, utvrdio da određeni broj osporenih odredbi Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Zakona o stvarnim pravima, Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, Zakona o nasljeđivanju u FBiH i Porodičnog zakona FBiH, a čiji je pravni osnov za donošenje bio član 73. Zakona o notarima (ranije ocijenjen neustavnim), nisu u skladu s Ustavom FBiH.

Istovremeno, Sud je utvrdio kako je osporeni član 23. Zakona o izvršnom postupku, a čije je preispitivanje u smislu (ne)ustavnosti bilo obuhvaćeno spomenutim predmetom/zahtjevom za ocjenu ustavnosti, u skladu u federalnim Ustavom.

Utvrđeno je, također, da je jedan broj odredbi Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH (član 34. i 35), Zakona o zemljišnim knjigama FBiH (član 58), Zakona o nasljeđivanju u FBiH (član 70. i 163,), Porodičnog zakona FBiH (član 238) u skladu s Ustavom FBiH.

Ustavni sud je donio i prelazno rješenje kojim se ostavlja mogućnost Parlamentu FBiH da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove presude u Službenim novinama uskladi odredbe zakona koje su ocjenjene neustavnim sa Ustavom FBiH.

Suština ustavno-pravnog spora tiče se nadležnosti za pravne poslove kada se vrši kupovina ili prodaja nekretnina, zasnivanje hipoteke, sklapaju bračni i nasljedni ugovori, za koje je, prema važećim zakonskim rješenjima, propisana obavezna notarska obrada (ranije su to radili advokati).

Stoga je slijedom ranije odluke Ustavnog suda od od 2. decembra 2015. godine, kojom je utvrđeno kako član 6. stav 1. i  2. tog člana, kao i članovi 27. i 73. Zakona o notarima nisu u skladu s Ustavom FBiH, osporena ustavnost odredbi spomenutih posebnih zakona koji propisuju obaveznu notarsku obradu određenih pravnih poslova, a za čije je donošenje, prema podnositelju zahtjeva, zakonski osnov bio član 73. Zakona o notarima, koji kao takav više ne postoji.

Punomoćnici druge strane u postupku insistirali su na činjenici da osnov za donošenje osporenih odredbi zakona jeste Ustav, a ne ranije važeći član 73. Zakona o notarima, te da ne postoji hijerarhija zakona, niti ustavni pojam „sistemski zakoni“, a da je uvođenje tzv. „latinskog notarijata“ kao javne službe u isključivoj nadležnosti zakonodavca.

Predsjednica Ustavnog suda FBiH, sutkinja Aleksandra Martinović je u sklopu kraćeg obrazloženja podsjetila na hronologiju aktivnosti vezanih za spomenuti predmet, navodeći, između ostalog, da je od resornog ministarstva zatražena informacija o izvršenju ranije presude od 2. decembra 2015. te da je Sud u vezi s tim obaviješten da je u maju 2018. godine Nacrt zakona o izmjenema i dopunama Zakona o notarima dostavljen u parlamentarnu proceduru, piše Fena.

Sud u tom kontekstu primjećuje da je neosnovanim odugovlačenjem izvršenja te presude došlo do grubog kršenja razumnog roka za njeno izvršenje, podsjećajući da je međusobno usklađivanje zakona direktna obaveza i nadležnost zakonodavca.

Nadalje, Ustavni sud smatra da se osporene odredbe moraju posmatrati iz aspekta ograničavanja slobode i ograničavanja (autonomije) volje pravnih subjekata, te da je u kontekstu „monopoliziranja“ obrade određenih pravnih poslova narušen delikatni balans između javnog i privatnog interesa, kao i načelo slobodne dispozicije, odnosno da je ugroženo pravo na jednakost pred zakonom onih pravnih subjekata koji, uprkos svojim kvalifikacijama (advokati), ne mogu više raditi ono što su kao stručnjaci ranije mogli.

DK

Objava Ustavni sud FBiH odredbe pet entitetskih zakona proglasio neustavnim pojavila se prvi puta na Radio Srebrenik.

Powered by WPeMatico