Adi Mehinović – intervju sa kandidatom PDA za gradsko Vijeće Srebrenika

Prvo par stvari o vama i o političkoj opciji koju predstavljate?

Teško je o sebi pisati a ostati objektivan, svako padne u zamku da malo ˝nadoda˝ i uljepša, ali  pokušati ću, za sve pratioce portala Srebrenik. net i naše sugađane koji me ne poznaju, da se predstavim ukratko i na što skromniji i  objektivniji način.

Zovem se Adi Mehinović, rođen sam 27.06.1986. u Tuzli i živim u prelijepom mjestu Seona. Djetinjstvo sam proveo u ratu pa sam tako, kao  i većina mojih  vršnjaka, radio razne pojloprivredne poslove   kako bi u ta teška vremena bio koristan roditeljima, domaćinstvu i  komšiluku. 

Nakon završetka rata, kao dijete iz radničke kuće pratilo me ono ‘uči da bi upisao fakultet i lijepo živio’ i tako sam učio , upisao Ekonomiju 2004. , te 2009 .godine diplomirao na Ekonomskom fakultetu Tuzla, smijer računovodstvo i finasnije.  Za vrijeme studiranja ,kao i poslije ,radio sam razne poslove od istovara kamiona sa robom za dnevnicu, rada na pijaci na tezgi do međunarodnog izvoza i prodaje mašina.

Suprug sam i otac dviju djevojčica. Sretno sam oženjen iz mjesta Donja Špionica – skoro lijepog kao Seona.

Pored profesionalnog ,kada sam saradnik za ekonomsko –finansijske poslove u ustanovama obrazovanja, uživam u  raznim aktivnostima kao što su ribolov, pčelarstvo, biciklizam, proizvodnja sokova i hrane na ekološki način za porodicu i prijatelje, proizvodnja domaćeg piva te sam član   raznih udruženja gdje se skupljaju ljudi sa istim i sličnim interesima kao i ja.  Usavršavao sam znanje stranih jezika  kroz kurseve i posao tako da vrlo dobro govorim engleski i njemački jezik.

Od stvari koje bi možda zanimale naše sugrađane u smislu ko  ja Adi Mehinović  kada je u pitanju referenca za moj rad u budućem vijeću ,navesti ću da sam prethodnih  dvanaest godina učesnik raznih  volonterskih akcija , koordinator mnogih aktivnosti kada je u pitanju aktivizam mladih, ekologija, profesionalno usavršavanje isl.

Kroz projekte koje sam pisao i bio koordinator, te uz to volonter na svim realizacijama  uz pomoć momaka i djevojaka koji su kao i ja volontirali na području , a posebno u svom mjestu življenja, probao sam stvari mijenjati na bolje.

U  ovim akcijama sam  na zajednicu utrošio  oko 1000 sati volonterskog rada, a na svim projektima  uz ostale volontere zajednica je dobila preko 10 000 sati volonterskog rada.

Uz ovo sve i uz pomoć donatora sigurno smo svoju zajednicu uspjeli promijeniti na bolje. 

Upravo to su  razlozi  mog kandidovanja, kao i želja da i kroz GV pokušam biti još korisniji građanin.

U političkoj opciji kojoj pripadam  (PDA) obnašam funkciju podpredsjednika GO Srebrenik, član sam izvršnog odbora stranke.

Na općim izborima sam bio kandidat za Predstavnički dom FBiH i ispred naše izborne jedinice sam osvojio 1000  glasova.

Ove izbore sam kandidat  za GV pod rednim br 3,pored ostalih kolega na listi čast mi je što je naša politička opcija ponudila i alternativu u kandidaturi  gosp. Jakuba Suljkanovica za gradonačelnika Srebrenika.

Pokret demokratske akcije će sa dobrim rezultatom poslije ovih izbora sigurno postati bitan i korektivni faktor koji će usmjeravati rad vijeća u smijeru koji će doprinositi unapređenju kako političkih odnosa na prostoru Srebrenika, tako i ostvarivanju cijljeva kada je u pitanju unapređenje uslova življenja na prostoru Srebrenika.

Koje su na osnovu vašeg mišljenja dužnosti gradskog vijeća?

Ako bi se držali suhe teorije rekao bi i nabrojao sve one stvari koje su definisane u poslovniku o radu Gradskog vijeća.

 Pošto ja pokušavam da stvari uvijek u životu što više pojednostavim i sagledam sa praktične stane rekao bih slijedeće –  glavna i osnovna dužnost vijećnika je da prisustvuje sjednicama gradskog vijeća, da bude aktivan sudionik na svakoj sjednici u toku cijelog mandata,te da na sve sjednice dolazi pripremljen sa objektivnim stavovima i pozitivnom energijom koju bi koristio za rješavanje problema građana koji su ga birali.

 Definicija vijeća kada je demokratija u pitanju je jednostavna  i kaže da se lokalno stanovništvo sastaje da bi riješilo probleme u svojoj zajednici  te iz svojih redova biraju svoje predstavnike u vijeću.

Kod nas su često prisutna odstupanja od ove definicije pa poprilično bude zbunjujuće i čovjek teško može razjasniti ko je koga izabrao, ko zastupa čije interese i ko u konačnici odlučuje i na kraju od onog rješavanja problema ne ostane ništa ili se stvore novi.

S tim u vezi,  smatram da bi glavna i osnovna dužnost vijećnika bila filtriranje zahtjeva građana na način da se izaberu  najprioritetniji projekti , te da svi vijećnici zastupaju  projekte  koji će imati najveći efekati i korist za što veći broj građana.

 Želim da mene  biraju  građani koji imaju slične i iste želje kao ja ,a to je rješavanje  krupnih problema i značajnih  stvari od opšteg ineteresa za sve .

Isto tako želim da  glasači koji budu glasali za kandidate sa liste mog političkog subjekta  kao i sa drugih listi biraju kandidate koji se bore za opšte dobro,samo tako ćemo imati saziv GV čije će incijative biti nova zapošljavanja, bolji obrazovni sistem, bolja socijalna zaštita, zdravstvo ,uređeniji komunalni sektor , a ne da se Mehi  Mehiću odvuče u Like kamion rizle isl.

Koje teme ćete nametnuti sa vaše tačke gledišta u gradskom vijeću ?

Kada bi se nekim slučajem saziv novog vijeća formirao na sličan način kao prošlo i još uz to ponove karakteristike i maniri vijećnika te rad vijeća krene u smijeru u kome su se sve sjednice dosadašnjeg vijeća  odvijale,glavna tema koju ću probati nametnuti će biti  međuljudski odnosi-bez tog je nerealno i nemoguće diskutovati o bilo čemu drugom.

Ukoliko pak u vijeće sa svih listi uđu ljudi spremni uvažavati se međusobno, ljudi koji će poštovati mišljenja struke , bez da misle da o svemu znaju sve , te na kraju ljudi koji će kroz demokratski dijalog  doći do najboljih rješenja i odluka neće biti potrebe od strane pojedinačnih vijećnika pa ni mene samog nametati neke teme. U ovakvom okruženju i sa ovakvim radom kako sam gore napisao, iste  će se radom 29 ljudi same nametnuti.

Misli te li da se presude donesene protiv  Općine/Grada trebaju odraziti na rad GV i da GV treba donijeti određene pravne akte (odluke) u cilju prevencije takvih presuda?

Glavnica plus na to 430 000 KM kamate su rezultat nečije neozbiljnosti možda nesavjesnog rada u službi i sl. 

Neko je zastupajući i u ime građana Srebrenika napravio propuste ,a građani su ostali bez novca koji se mogao iskoristi za stipendiranje učenika, poticanje novih zapošljavanja, pomoć socijalno ugroženim, za dječiji doplatak isl.

Ovo gore je prošlost i stvari iz koje bi trebali izvući pouke , ovo gore je literatura za buduće GV i gradsku upravu kako se iste grešeke ne bi ponavljale. 

Gledajući sjednice  GV na kojima se raspravljalo o ovim stvarima, kao i sjednice kada se formirala i odlukama reorganizovala služba pravobranioca stekao sam dojam da ponovo članovi GV kao i ljudi iz stručnih službi nisu spremni i pripremljeni da izgrade sistem i procedure koji bi bili prevencija kada su u pitanju buduće tužbe i eventualne presude.

O ovoj problematici bi svakako budući saziv GV trebao organizovati još nekoliko tematskih sjednica i kroz njih pokušati izanalizirati postojeće stanje i eventualno uz pomoć konsultanata donijeti određene odluke i  ovu oblast urediti na najbolji način.

U prethodnom periodu su vijećnici GV usvajali prostorno-planske dokumente mehanički , dizanjem ruke vodeći se uputom predsjednika kluba, bez upuštanje u razmatranje predloženog dokumenta.Dešavalo se da se usvojenim amandmanima poništava stav struke i unose objekti i rješenja zbog kojih danas imamo konfliktna mjesta i nezadovoljne građane .Šta će biti vaš prioritet u GV , poštovanje struke i propisa ,ili bezrezervno udovoljavanje  želji investitora?

Ako samo pogledate naziv prostorno-planski može se zaključiti da je je  ovo planski izuzetno bitno, a da bi se nešto planiralo treba imati i viziju ,viziju  kako treba izgledati urbano područje za 15-20-50 godina.

Svi smo bili u prilici pogledati stare slike   kada je naš grad nastajao iz 1970-1980-tada je ljudima iz struke bilo lahko imati viziju dok ništa nije bilo izgrađeno.

Onda su nastupila ova vremena poništavanja stavova struke i na to još i možda i struka kojoj nije puno bilo bitno i dobili smo ovo sad što imamo .

Trenutno stanje je veliki izazov za Struku, i velika odogovornost kada je u pitanju budući razvoj i izgled grada.

Moj prioritet u GV ce biti poštovanje struke , uz možda temeljitu reviziju i izmjenu regulacionog plana u koji bi bile ugrađene projekcije i vizije nekog budućeg razvoja Srebrenika.

Iskren da budem ovu oblast baš i ne poznajem dovoljno u stručnom smislu, ali kao građanin mogu da kažem da Grad Srebrenik ,kada se pogleda sa brda iznad stare džamije u Rapatnici ,izgleda smiješno.

Teško je viditi paralelnu ulicu ulici, plac placu a u zadnje vrijeme i zgradu zgradi.

Improvizuje se sa stilom gradnje, visinom objekata, gabaritima i svim ostalim –što pak ne bi trebalo ako iskreno želimo da Srebrenik sa ponosom zovemo Gradom.

Ovdje postaje biti jasno da vizije baš i nema jer svako malo neko zakači neke nove kablove, rovi ulice,na trgu postavlja cijevi itd. 

Drugi problem koji Srebrenik ima su i saobraćajnice kako u gradu tako i pristup do samog grada.

Dugoročno se treba razmišljati o jednoj kvalitetnoj zaobilaznici oko grada, trenutna magistrala koja prolazi kroz grad stvara problem i stanovnicima koji žive pored nje kao i svima koji pristupaju gradu.

Uz svu gužvu koju imamo nije zanemariv ni sigurnosni aspekt, kao ni buka i zagađenje koje stvara tranzit koji sad slobodno mozemo reci da prolazi kroz sami centar grada.

Budžet općine je ogroman , daleko iznad priliva ,pogotovo danas u vrijeme epidemije.Kako taj problem riješiti ?Gdje tu vidite posao vijećnika?

Neupitno je da je epidemija povezana sa COVID-19 virusom pokrenula jedan talas loših ekonomskih trendova globalno.

Isti  talas se prenosi  i na Bosnu i Hercegovinu, i sigurno ce ˝potopiti˝ u dobroj mjeri i prilive sredstava u gradski budžet .

Većinu prihoda koje ubire grad su naplaćeni porezi na dohodak, imovinu, indirektni porezi  a sa druge strane jedan dio priliva dolazi na osnovu kapitalnih transfera i projekata.

U prevodu ukoliko dođe do smanjenja zaposlenih i proizvodnje u značajnoj mjeri  će se smanjiti potrošnja a samim tim i gore pomenuti prihodi u gradski budžet.

Ovaj sistem je poprilično zamršen i za većinu vijećnika ‘špansko selo’, ali pokušati cu ovdje da objasnim kako ja ovu oblast razumijem i u čemu vidim moguća rješenja.

Ako uzmemo trend ubiranja prihoda od nivoa Bosne i Hercegovina pa na niže vidjeti ćemo da je od 2015. godine  značajno povećan priliv direktnih i indirektnih poreza a na ovo su direktno uticale dvije stvari:

1. Nulta tolerancija prema ˝sivoj zoni˝ od strane uprava koje su nadležne za ubiranje poreza.
2. Sve veći broj individualnih i grupnih posjeta Bosni i Hercegovini od strane turista , kao i sve veći broj Bosanaca i Hercegovaca koji privremeno borave u zemljama EU koji su zbog dobro organizovanog avionskog i autobuskog prevoza  bili u mogućnosti dolaziti u BiH 2x mjesečno.

Iz razloga br.2 povećana je potrošnja usluga i svega ostalog , što je za kratak period stvorilo značajan priliv sredstava  kod privrede što je pratilo nova ulaganja i nova zapošljavanja  tako i u državnoj kasi.

Razlog br. 1. je bio dobar servis i omogućio  da se svi novi porezi evidentiraju i naplate.

Vijećnici u gradskom vijeću svojim radom mogu pomoći stvaranju ambijenta za lakše registrovanje i otvaranje novih firmi, svojim djelovanjem na administraciju ubrzati proces registracije. 

Zauzeti stav nulte tolerancije prema onima koji na razne načine pokušavaju da plove u sivoj zoni, čime nanose štetu cjelokupnom sistemu, građanima a na kraju krajeva i sami sebi.

I na kraju na sve moguće načine uticati , lobirati , objašnjavati i moliti se ako treba da se mjere vezano za COVID-19 ublaže, te da se pokuša vratiti broj posjeta i potrošnja od ljudi koji dolaze u BiH na nivo iz perioda prije epidemije.

Ovo sve će dodatno zakomplikovati i novi kredit na iznos od 1,8 miliona KM , i bojim se, ukoliko se nastave negativni trendovi i ostvare neki loši scenari, da će gradska uprava i gradsko vijeće biti u situaciji da se bave tekućom likvidnošću i da u određenom momentu  priliv u budžet neće biti dovoljan ni za plaćanje plata i osnovnih fiksnih troškova gradske uprave.

Saradnja između budućeg gradonačelnika i gradskog vijeća kakva bi trebala da bude?

Iskustvo nam govori da kod nas demokratija funkcioniše na posve čudan način i ja se nekako uvijek bojim da ˝odličnom˝ saradnjom GV i gradonačelnika profitira samo dio građana i biračkog tijela koji se ˝prikloni˝uz tog gradonačelnika i većinu.

Ja, kao građanin a možda i budući vijećnik ,bih volio da s gradonačelnikom komuniciram  na profesionalan način  te da gradonačelnik bude samo dobar menadžer i uposlenik  koji će znati organizovati posao u gradskoj upravi i na najbolji način sprovoditi donešene odluke,sve drugo nije demokratski  i  može se podvesti pod korupciju i trgovinu uticajem.

Načelnik bi takođe trebao biti prva osoba u predstavljanju našeg gradau  i projekata na korektan i realan  način izbjegavajući nepotrebni marketing i kampanje u trajanju mandata.

Komunalni sektor u Srebreniku ne radi svoj posao. Može li se preko gradskog vijeća ovdje pokrenuti šta sa mrtve tačke?

Kao ekonomista u toku svog studiranja sam imao priliku da učim organizacione oblike preduzeća, i razne definicije kao npr. da se svako preduzeće osniva za sticanje dobiti /koristi onom ko ga osniva.

Međutim, ako pogledate organizacioni oblik ovih preduzeća kod nas u Srebreniku  (iskren da budem to nam na predavanjima nikada nisu ni spominjali da je moguće-nit se gdje u ekonomskoj literaturi spominje-valjda je toliki paradoks) komunalna preduzeća su organizovana kao JP. (naziv preduzeća) DD .

Ovo JP u prevodu svi znamo je Javno preduzeće- i trebalo bi javnosti (građanima) donositi korist, ovo D.D znaci dioničko drustvo i iz tog dijela bi dioničari trebali ostvarivati profit kroz dividendu.

Ovde se logično kose i sukobljavaju u samoj definiciji  interesi građana i interesi pojedinaca koji su dioničari ,a pratili smo da se i mimo definicije često putem opstrukcija, dopisa isl predstavnici jednih i drugih sukobljavaju i praktično.

Gradsko vijeće bi trebalo  po hitnoj proceduri donijeti odluke i otkupiti vrijednost dioničkog kapitala u ovim preduzećima , a poslije toga postojeća preduzeća i komunalnu potrošnju objediniti u jedno JP za komunalne djelatnosti.

Sve drugo sigurno komplikuje situaciju i vjerovatno stvara nove probleme,lošije usluge i dugove kada je ova oblast u pitanju.

U tom novoformiranom preduzeću bi trebao biti izabran kvalitetan menadžment, nabavljena nova oprema te uvedene nove usluge i cijene .

Uz sve ovo treba očekivati i  veću odgovornost građana kada su u pitanju njihove obaveze u smislu plaćanja komunalnih usluga isl.

Da li nam zelenih površina u gradu Srebreniku nedostaje?

Iskreno , pošto sam ribar meni prije nedostaje jedno uređeno jezero na Majevici ,pored Tinje ili u Uroži-svejedno. Kao ekolog, rekao bih da zelenila nikad dosta.

Srebrenik je relativno mal grad, kada je količina ˝betona˝ u pitanju ne mozemo se mjeriti sa gradovima kao što je Tuzla isl. , al svakako ljeti ko ima priliku  doći u grad predveče iz sredine u kojoj ima više zeleninila mogu primjetiti da je razlika u temperaturi i do +5c, i da je sparina rezultat manjka zelenila.

Također se da primijetiti da smo od onih naših prijašnjih avlija punih zelenila – sa po nekoliko stabala jabuke , kruške, lipa i raznog drveća prešli na neku ˝sterilnu ˝ varijantu sa malo travnjaka i puno betona.

U Srebreniku i okolnim mjestima umjesto  razbacanih bandera, raznih stubova isl. mogu biti stabla nekog drveta,a mi političari i stranke možda umjesto plakata za koje dajemo novac da kupimo sadnice pa da njih sadimo u kampanji  i da za 5-10 godina od Srebrenika i svih prigradskih naselja napravimo jednu veliku aleju.

(ko želi i slikovito da pogleda kako bi to izgledalo neka gugla cherry tree Japan).

Toplifikacijom užeg gradskog jezgra bismo imali bolji vazduh u zimskim mjesecima i ovdje se ne radi puno na tom planu .Vaše mišljenje ?

U kotlovnicu u Srebrniku je uloženo 750 000 KM u kotlove potencijalne snage 4 MW=4000 KW .

Ako to pretvorimo u obične kuće koje imaju u prosjeku po 33 KW snage kotlove- ovdje ćemo doći do računice da smo zamijenili 120 individualnih ložišta ukoliko bi kotlovnica radila u punom kapacitetu – nije zanemarivo i sigurno je doprinijelo i doprinosi smanjenju zagađenja u užoj gradskoj jezgri.

Međutim ,svako ko je u decembru, januaru i februaru prošao kroz Srebrenik zna da kad bi se sve i jedna zgrada u Srebreniku spoijla na gradsku toplanu situacija sa smogom od mrkog uglja bi ostala gotovo pa i ista zbog svih okolnih individualnih ložišta u kucama iz naselja na potezu Ingram-Ćehaje.

Mislim da korijen problema ,kao i njegovo rješenje leži na posve suprotnoj strani od gradske toplane.

Prije svega gradska uprava bi trebala poticati i promovirati energetsku efikasnost, kao i korištenje alternativnih izvora energije.

Sledeći korak je  drvo kao energent- svi mi znamo da drvo kao energent bi trebao najmanje zagađivati a i biti najjeftiniji.

Ako uzmemo Srebrenik činjenica je da plin sigurno u skoroj budućnosti neće biti opcija, isto je i činjenica da  većina građana koji žive u kućama se neće odlučiti na grijanje putem gradske toplane(opet zbog cijene).

Postavlja se pitanje zašto je 1m3 bukovog drveta kod nas u Srebreniku skoro 100 KM i zamjenjuje 0,5t mrkog uglja koji je 170KM , a 1m3 bukovog drveta u Sloveniji sa ddv-om i svim dozvolama 20-30eura?

I opet se postavlja pitanje zašto u Majevici i okolnim šumskim kompleksima na godišnjem nivou propada na hiljade kubika drveta koje je osušilo se, palo isl. ,a u isto vrijeme se vrši nesistematska sječa (odreda) na lokacijama na kojima ne bi trebala.

Onaj ko da odgovore na ova pitanja,  ko prošeta Majevicom i uz to još voli Majevicu ,te zabrani loženje uglja  će sigurno riješiti i pitanja zagađenja u našem Gradu Srebreniku.

(ovaj odgovr sam napisao  na osnovu stvari koje sam imao priliku viditi posjetivši grad Črnomelj u Beloj Krajini SLO,isti Grad kao Srebrenik, gradska toplana i malo zgrada ,zabranjeno loženje uglja , većina stanovništva živi u kućama , cijena bukovine 25eur i naravno prelijepe i uređene šume oko cijelog grada).

Transparentnost u radu vijeća? Da li ste zainteresovani da rad vijeća bude 100% transparentan? Kako to ostvariti?

Sva transparentnost rada  vijeća koje je bilo u sazivu 2016-2020 g. se svodila na prijenose na NTV JATA (koju mogu gledati samo korisnici kablovskog sistem TX_TV), te na objave službenog lista na stranici www.srebrenik.ba

Igrom slučaja imam program NTV JATA i opet slučajno sam baš sve i jednu sjednicu bivšeg saziva vijeća bio u prilici da odgledam.

Gledajući sve te silne prenose sjednica na jednu stranu sam stekao osjećaj da je to najbolji reality show koji se nudi za što pojedinim vijećnicima se iskreno zahvaljujem,a opet sa druge strane sam zaključio da većina vijećnika nije nimalo naivna kada je u pitanju politikanstvo i organizovano nastupanje kako bi se prosječni građani naveli na određene zaključke kroz praćenje ovih prenosa.

Ovo gore napisano ako bi stavili u procente je 10% transparentnosti rada vijeća.

Kako ostvariti 100% transparentnost u sazivu GV 2020 – 2024 , ideja koja mi na prvu pada na pamet je putem digitalnih platformi i društvenih mreža koje su sada otprilike svima dostupne.

Koncept bi možda bio da svaki vijećnik , svaka stranka(klub) i na kraju cijelo vijeće ima svoj profil na platformi –na istom bi se redovno objavljivali planovi rada, incijative, materijali kao i donešene odluke , uz ostavljanje mogućnosti da građani komentarišu i možda čak i glasaju za određene stvari.

Poželjno bi bilo takođe da svaki izabrani vijećnik na platformi objavi transparetno i javno čime se bavi, koliko zarađuje , imovinu koju ima , i sve ono čime bi ograničio mogućnost da ˝čaršija˝ sama donosi zaključke, nekog proglašava kriminalcom, ovakvim ili onakvim itd.

Šta mislite o nazivima ulica u gradu, da li su u pravoj mjeri zastupljeni zaslužni ljudi ove općine?

Svako ko koristi google maps i izgugla naš grad Srebrenik može primijetiti da mi nismo potpali pod ˝modu˝ koja je pratila ovaj poslijeratni period, te da nisu nazivi ulica ˝pretumbavani˝ na što sam ponosan i mogu reći da sve ono što je poslije rata izmijenjeno je urađeno korektno .

Nove ulice su dobile nazive po najzaslužnijim  ljudima i to je najmanje što je Grad Srebrenik mogao uraditi za njih.

Smatram  da sada kada je Srebrenik od Općine postao Gradom, ima prostora  kada je u pitanju uže jezgro grada za dvije ili tri ulice koje bi nosile ime zajzaslužnijih pojedinaca (ne preporučujem veći broj zbog degradiranja značaja i efekta koji bi se ovim postigao i zbog mogućnosti da se pojave slučajevi slicni onom u Hrvatskoj kada je u Zagrebu lokalni tajkun sredio da dobije plac na groblju u aleji velikana).

A kada su u pitanju prigradska naselja smatram da svako bivše selo a sada prigradsko naselje treba imati bar po tri ulice sa nazivima ,a da imena tih ulica nose zaslužni pojedinci,događaji ili znamenitosti iz tih zajednica.

Kada je u pitanju  konkretno moja zajednica  Seona prijedlozi naziva  ulica bi bili : 1.Ulica Redže Bećirovića, 2. Ulica fra. Šimuna Filipovića i 3.Ulica intelektualaca i doktora Seone, 4. Dućani.

Da li nacionalna struktura zaposlenih u gradskoj upravi i javnim preduzećima treba da odražava nacionalni sastav stanovništva općine?

Meni je žao što se generalno u cijeloj Bosni i Hercegovini nacionalno uvlači u sve formalne i neformalne pore društva.

I u većini slučajeva se moramo,  da bi dobili posao ,prvo provući kroz nacionano sito a tek onda   priložiti i poneku referencu o svojoj stručnosti isl.

Ipak, ako stvari izanaliziramo realno i sagledamo svu netrpeljivost,smicalice i ostalo kada su u pitanju zapošljavanja  ,možda jedini način da se u gradovima i kantonima pa i u Srebreniku  zaštite pripadnici drugih nacionalnih grupa koje su manjinske i da ostvare svoja prava na zapošljavanje je poštovanje nacionalnog ključa.

Da se ja kojim slučajem pitam na području Srebrenika bi svako radno mjesto koje se uprazni trebao dobiti onaj građanin koji je po svojoj stručnosti, čekanju na posao, referencama najbolji bez obzira kojoj nacionalnoj skupini pripadao.

Znate li koliko mjesnih zajednica ima Grad Srebrenik i da li je postojeća organizacija efikasna u rješavanju lokalnih zahtjeva?

Način kako su organizovane i kako rade trenutno mjesne zajednice je katastrofalan i u 90% slučajeva ne samo da nisu efikasne nego i poprilično nanose štetu svojim neradom.

Na području Grada Srebrenika postoji 48 mjesnih zajednica, čije savjete u prosjeku čini pet, članova što je oko 240 ljudi.

 Sad zamislite da strukturu ovih 240 članova savjeta čine ljudi koji su istaknuti stranački igrači imenovani od strane predsjednika stranaka koje pobijede te lokalne izbore, uz to dodajte da sva vijeća ne primaju nikakvu naknadu za svoj rad a uz to u zadnje vrijeme ni bilo kakva sredstva za održavanje , tekuće troškove za struju, vodu isl. lahko je onda zaključiti i sve razloge nerada –odnosno aktivnog rada u mjesecima augusta septembra i evo sada oktobra  svake druge ili svake četri godine.

Ovo je dovelo do tog da iščezne onaj naš stari bošnjački osjećaj za opšte dobro kada su svi izlazili na  akcije da se nešto korisno uradi, svi davali donacije za put, most , školu , imovinu u vakufe isl. 

A ovo su zamijenile komšijske svađe, smicalice , ogovaranja i situacija da nam čitaonice,džamije, sportski tereni  škole i putevi propadaju.

Moj prijedlog  ,ukoliko budem izabran u GV, će biti i reorganizacija rada mjesnih zajednica i prelazak sa modela izbornog tipa na profesionalni i to :

Sa 48 mjesnih zajednica i 240 osoba u vijeću koje se imenuju na 4 godine oganizaciju rada svesti na 7 mjesnih područja.

U početnoj fazi svako mjesno područje bi imalo angažovanu 1 osobu saradnika na pola radnog vremena ,a ta osoba ba imala osam konsultanata po ugovoru o djelu i to za infrastrukturu, kulturu, obrazovanje, sport, poljoprivredu, vjerski život,mlade i dijasporu.

Period angažmana ovih osoba bi bio 2 godine, uz definisanje kriterija da npr svake druge godine bude iz narednog prigradskog naselja saradnik ,a konsultanti iz svakog prigradskog naselja po jedan uz rotacije. (od sad sela zovemo prigradska naselja).

Ovi svi ljudi bi za svoj rad bili plaćeni, a njihov opis poslova bi bio za svako prigradsko naselje i svako mjesno područje stvoriti bazu podataka i izanalizirati svaku porodicu, svakog učenika , poljoprivrednika sportistu, privrednika, traktoristu , svaku parcelu, kategorisani i nekategorisani put , ostvariti kontakt sa sve i jednim covjekom koji je u dijaspori ,i da ne nabrajam lista je ogromna i ovde sam samo naveo kostur koji bi trebalo razraditi , i sa ovim podacima nakon obrade graditi strategiju i ulaganja i razvoja i ostalog.

Vremenom bi se ovaj oblik sveo samo na jednog saradnika na pola radnog vremena koji bi dalje bio spona između gradske uprave i građana u prigradskim naseljima.

Kao poticaj za maksimalan angažman naveo bi i mogućnost da od 7 izabranih saradnika nakon 2 godine jedan koji se pokaže kao najbolji u radu ima prednost pri zapošljavanju u gradsku upravu i JU JP na području Srebrenika čime bi za određen period u gradskoj upravi imali više zaposlenih ljudi sa terena i koji poznaju situaciju na području cijelog Grada Srebrenika.

Ovo sve bi stvorilo temelje za svrsishodna ulaganja, smanjilo bi zloupotrebe posticaja u poljoprivredi, otvorilo mogućnosti za razvoj i ulaganje na pravi način u mlade, sport , obrazovanje i za isti  novac koji sada naša gradska uprava ulaže za nekoliko godina bi dobili sigurno ogroma poboljšanja, kao i zadovoljstvo građana.

Da li je gradska uprava pravilno dimenzionirana u smislu broja uposlenih , s obzirom na ukupan broj sanovnika?

U manjem bosansko-hercegovackom entitetu su pali u zamku i ova oblast je i zakonom uređena te od 2019. je svim gradskim upravama naređeno da broj uposlenih usklade sa brojem stanovnika nakon čega su uslijedila otpuštanja ,po meni ovakve mjere  nas vraćaju nekoliko koraka unazad.

Ova mjera/normiranje ima smisla kada su u pitanju šalterski poslovi, pa npr. mene je zanimao odnos uposlenih na šalterima i broja korisnika usluga elektroprivrede, bh telecoma i banaka i pravio sam tu analizu i došao do zaključaka da veći gradovi kao Tuzla imaju značajno veći broj uposlenih po broju korisnika i do 3x dok u Gradovima kao Srebrenik imate situaciju čekanja u redovima po 1,2 i više sati zbog jednog radnika na šalteru.

Uzmite sad primjer naše gradske uprave od prije 10 godina i sada i sjetite se vremena čekanja na neku ovjeru isl.tad u starim barakam i sada u šalter sali kad sve završite za 2 minute.

Ovo sve vodi do zaključka da je resurs gradska uprava koju imamo, možda nedovoljno iskorišten ali uz adekvatan angažman zakonodavne i izvršne vlasti se sigurno može staviti u pogon i raditi sa 100%-nom učinkovitošću.

Meni kao građaninu gradska uprava možda jest skupa ali nije predimenzionirana,i samo očekujem od jednog dijela gradske uprave da se uozbilji kada je u pitanju brzina rješavanja predmeta, adekvatno rješavanje predmeta i blagovremeno odgovaranje na zahtjeve uz možda uvođenje određenih inovacija u radu koje imate u zemljama EU (elektronska komunikacija i termini isl.)

Kao budući vijećnik ako budem izabran za govornicom ću sigurno skretati pažnju na  sve prigovore građana i iste javno iznositi, znam dosta slučajeva gdje ljudi za rješavanje jednog običnog zahtjeva po tri puta moraju ići u gradsku upravu, dok u isto  vrijeme jedan dio kancelarija je prazan bez službenika na radnom mjestu.

Ovo sve nije uredu i može sutra dovesti do toga da neko kaže da ti uposlenici nisu potrebni , a sa druge strane destimulišu većinu radnika koji se maksimalno zalažu na svom poslu i za koje znam da pored redovnih radnih zadataka i obaveza učestvuju u svim procesima kada su u pitanju namicanja sredstava od IPA fondova, EU, viših nivoa isl.

Budući da GV usvaja budžet i prati njegovu realizaciju, poznajete li osnove planiranja budžeta, vrste prihoda i rashoda i dr.?

U opisu svog posla koji obavljam jedno od zaduženja mi je i planiranje budžeta.

Ukoliko budem izabran u GV staviti ću se na raspolaganje kolegama vijećnicima za eventualna pojašnjenja i smijernice kada je ova oblast u pitanju i zajedno sa njima aktivno učestvovati u svim procesima.

Pojedinačno ću se posebno zalagati za što tačnije planiranje prihodovne strane , te realizaciju plana kada su prihodi u pitanju u planiranom iznosu.

Na rashodovnoj strani u dijelu rashoda za putne troškove, komunalne usluge, kancelarijski materijal , tekuća održavanja ugovorene usluge smatram da je moguće napraviti uštede jer je budžet za ovo sve 3 678 500 KM.

Za primjer jedna stavka samo na kodu rashoda 613914 (reprezentacija ) ,odnosno plaćanje ručka, kafe isl. planiran je iznosi 24 000 KM što je popriličan konfor ako se ovaj iznos pretvori u obroke, kafe kolače itd.

Da bi mi budući vijećnici o ovoj problematici adekvatno mogli raspravljati potreban je ogroman entuzijazam i dosta vremena da se  napravi analiza i iščitaju propisi koji tretiraju trošenje odnosno oprihodovanje sredstava kao i opravdanost potreba za određene nabavke materijala i usluga. 

S tim u vezi,  molim sve buduće vijećnike da ne padnu u zamku da zbog neznanja ove problematike većinski dižu ruke ZA budžet ili pak opoziciono napadaju isti, već da izdvoje vremena i ovom svemu posvete pažnju jer je budžet temelj svih procesa koji će se odvijati u toku godine na prostoru jedne gradske cjeline,a u konačnici i odraz uspješnosti izabranih vijećnika i izvršne vlasti.

Znate li u kojem procentu u budžetu grada učestvuju plate zaposlenih u gradskoj upravi i da li je isti opravdan?

Procentualno bruto plate i naknade u odnosu na ukupan udio tekućih rashoda u 2020.  učestvuju u iznosu od 32,4%  -planirano je za plate 3.392 800 KM dok su tekući rashodi 10 445 900 KM.

Za odgovor na ovo pitanje bio sam slobodan da uporedim plate u gradu Tešnju koje iznose 2 489 000  KM dok je budžet 16 775 000 KM  što procentualno čini odnos plata i budžeta od 14,83 % .

U prevodu građani Tešnja su u gradsku upravu uložio 903 800 KM manje u odnosu na Srebrenik ,a dobili  su 6 329 999 KM više budžeta, što je indirektna razlika od 7 233 800 KM na godišnjem nivou.

Ja vjerujem da Grad Srebrenik uz resurse koje ima , uz dobro vođenje gradske uprave i korektan rad novog GV  moze pratiti Tešanj i  Gračanicu te za nekoliko godina postići zavidan nivo efikasnosti u smislu smanjenja procentualnog udjela plata u odnosu na ostale rashode što bi u proporciji na  3 392 800 KM plata trebalo biti 22 662 999 KM sredstava u budžetu..

Prema zakonu, državni službenici ne mogu biti birani u GV, dok namještenici gradske uprave imaju tu mogućnost. Mislite li da se radi o diskriminaciji, i to po školskoj spremi: visoka sprema ne može, a srednja stručna sprema može biti vijećnik?

Više je zakona koji tretiraju ovu oblast, pa ću ukratko probati konsultujući nekoliko dati odgovor na ovo pitanje, kao i čitaocima smjernice da iz odgovora donesu zaključke.

Članom 1.8 stav(1) Izbornog zakona Bosne i Hercegovine propisano je da sudije redovnih i ustavnih sudova, tužitelji i zamjenici , pravobranioci i njihovi zamjenici , ombusmeni i njihovi zamjenici , članovi vjeća za ljudksa prava, notari, policijski službenici ,  državni službenici , članovi OS, čalnovi OSA-e kao i konzularni predstavnici BiH mogu se kandidovati za javnu izbornu dužnost samo ako prethodno podnesu ostavku na taj položaj ili postupe po zakonu koji regulira njihov status.

Slijedeći dalje zakonsku regulativu  džavni službenici mogu biti birani u GV kao i namještenici jer je Zakonom o državnoj službi TK članom 30 stav (2)  predviđeno da prava državnog službenika miruju od trenutka kada bude izabran ili imenovan na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini najduže na period koliko traje ta funkcija ,od dana izbora odnosno imenovanja, bez prethodnog podnošenja ostavke na mjestu državnog službenika.

Takođe je definisano (što je meni  posebno interesantno) da državni službenici dok su na službi ne mogu biti članovi upravih i drugih organa političkih stranaka i ne smiju slijediti upute političkih stranaka, dok od momenta kada zalede svoj status u državnoj službi i budu izabrani u vlast poželjno je i obično slijede upute političkih stranaka.

Kada je naš Grad Srebrenik u pitanju rekao bi da naši državni službenici i namještenici uživaju popriličan konfor i slobodu u smislu zakona koji regulišu njihov statu, te da se često dese razne ˝nespojivosti˝ kada je u pitanju Zakon o sukobu interesa.

Zakonska rješenja treba uvažavati i poželjno je onda da jedan dio i državnih službenika i namještenika budu izabrani na neke od zakonodavnih ili izvršnih organa na bilo kojem nivou vlasti u BiH, i da njihova stučnost i iskustvo bude  iskorišteno.