SREBRENIK NETWORK VIJESTI IZ GRADA KNJIGA GOSTIJU KONTAKT
	Dragi posjetioci! Sadrzajem stranica ne zelimo nikoga uvrijediti ili uciti pameti. One su tu da bi Vas zabavile i informisale. Zelja nam je da provedete prijatne i ugodne trenutke u druzenju sa nama. Nadamo se da cemo ispuniti Vasa ocekivanja! PO�ITELJ   Lokacija: Stari grad Po�itelj, Mostar Datum: Nedjelja 31. Juli 2005. Avanturisti: Adisa, Kristina, �upo, Sa�a i Kristijan Vrijeme: Ljeto, sun�ano Objekt: Stari utvr�eni grad Odre�eni dijelovi teksta preuzeti iz �asopisa: Most. - "Po�itelj je cjelovit likovni biljeg ljudskog samoodr�anja, on je stih izra�en u kamenu." Prirodni polo�aj Po�itelja, jedinstven u ovom dijelu svijeta, davao mu je i odre�ene namjene: dru�tvene, istorijske i strate�ke. Postavljen amfiteatralno opasan i za�ti�en odbrambenim bedemima, djeluje kao svijet za sebe. I danas, hode�i njegovim kaldrmisanim sokacima izme�u tvrdih i visokih zidova, imate osje�aj sigurnosti. I stvarno je tako. Njegovi �itelji i vojnici komotno su se kretali bez bojazni da budu otkriveni i ugro�eni. I sve je tu pro�lost i sve je sada�njost. Vojnike su zamijenili turisti, a �itelje umjetnici i ugostitelji. Po�itelj je jedinstvo kamena i zvuka, svjetlosti i vode. Izgra�en u tri posebna dijela, me�usobno povezana i uskla�ena, predstavlja primjer funkcionalnosti urbanisti�kog smisla i ugo�aja svakom oku. U donjem dijelu, iza gradskih utvrda sa kojih i sada pospano i simboli�no zijevaju topovske cijevi, nalazio se poslovni centar - �ar�ija. Malo navi�e, u drugom dijelu grada, nalazio se administrativni dio sa medresom (za koju se zna da je imala bogatu biblioteku) vrlo skladnih proporcija i ugodnih enterijera, a iznad toga u tre�em dijelu grada nanizane su ku�e kao stambeni dio. Gradska cjelina zavr�ava se gornjim dijelom vojno-strate�kog karaktera sa dominantnim kulama. U stambenom dijelu nalazila se jo� jedna �ar�ija sa malim magazama i kafanicama. U samom sredi�tu Po�itelja smje�tena je �i�man Ibrahim pa�ina d�amija rasko�na zbog svoje monumentalnosti i jednostavnosti. Pored munare stoji usamljeno drvo - ciparis. Donesen iz Libana u XV stolje�u ostade tu i sa�ivi se sa sudbinom ljudi i doga�aja. Ispod d�amijskih zidina kao znak bogatstva i mo�i stoji konak Gavran Kapetanovi�a, ju�no i malo nani�e dominira sahat kula postavljena tako da je svakoj ku�i na o�ima. Od urbanih i gradskih zna�ajnosti tu su jo� i hamam i han. Han (danas restauriran za potrebe ovog vremena) u to vrijeme je bio koncipiran ne�to savremenije od ostalih i bio je u neku ruku prelaznog ugostiteljskog karaktera. U tada�njim uslovima ljudi bi no�ili u neposrednoj blizini konja. I ovaj po�iteljski han bio je sli�an, ali je mogao pru�iti konak za manji broj trgovaca u posebnim odajama u takozvanom kafei-od�aku. Ina�e, u hanu je svaki putnik mogao da nalo�i sebi vatru zimi (na unutra�njim zidovima napravljeni su kamini). Kroz Po�itelj prolaze dva puta, jedan kroz ju�nu a drugi kroz sjevernu kapiju. Oba ta puta sastaju se podno d�amijskih zidina da bi se opet rastali i pro�li kroz mahalu. Gradske kapije postavljene su pod odre�enim uglom da bi bile bezbjednije od topova. Sav okrenut Neretvi, prirodi na njenoj zapadnoj strani, Po�itelj je pru�ao svojim �iteljima i putnicima namjernicima osje�anje prave intimne sre�e i u�itka. Svaka ku�a imala je pogled na �itav grad, na �ivot na sve ono �to se u njemu doga�alo. Svaki prozor upijao je svaki �um Neretve, svaki trak zalaska sunca. Skladno uklapanje velikih i malih ku�a po vertikali i horizontali govori o humanoj �elji graditelja da niko nikom ne smeta, da svako ima svoj dio prava na vidik. Ostaju neobja�njene gvozdene halke koje i danas postoje na vanjskim bedemima gornjeg dijela grada iznad visokih i nepristupa�nih kamenih litica, sa sjeverne strane grada. Neki tvrde, kao jedna stara ali jo� vitalna �ena iz Po�iteljskog polja, da je tu bila visoka voda i da su se za halke vezale la�e. Druga pri�a govori o tome kako su te halke slu�ile u vrijeme opsada sa jugoistoka, kao mogu�nost spu�tanja i penjanja pri snabdijevanju hranom iz polja. Prvi put Po�itelj se spominje 1444. godine. Narednih dvadesetak godina po�inje se u�urbano utvr�ivati, a 1481. godine pada u ruke Turaka. Od druge polovine XVI stolje�a postaje va�no strate�ko mjesto. Od XVIII stolje�a do 1835. godine u njemu je sjedi�te kapetanije. Danas je manje vise napusten. Likovna kolonija odrzava ga pomalo u zivotu, i poneki slu�ajni turist prolaznik. Navigacija: 1 2 3 > Slika u bazi: 56	ČLANOVI updat ADRESAR 11.04. GALERIJA 11.04. PORUKE 13.04. PODSTRANICE updat O GRADU 14.11. SLIKE 22.04. REPORTAZE 12.11. INFO VIJESTI 24.04. VIDEO VIJESTI 14.05. SAVJETI 08.02. ZANIMLJIVOSTI 17.05. PROGRAMI 28.01. BH LINKOVI 05.12. OGLASI 18.05. RAZONODA updat FORUM 18.05. CHAT 18.05. RJEČNIK 05.04. SUDOKU 18.05. MUZIKA 28.04. ASTROLOGIJA 15.04. HOROSKOP 14.05. CYBER STORY 12.02. VICEVI 21.04. RAZGLEDNICE 10.04. SPORT updat KOSARKA 12.05. FUDBAL 17.05. RIBOLOV 14.11. MOTOKLUB 15.02. ADRESARI updat E-MAIL ADRESAR 14.04. WEB ADRESAR 11.05. REKLAME OPĆINA SREBRENIK ONLINE RJEČNIK DICTIONARY IZRADA FOTOGRAFIJA ON-LINE KNJIŽARA ARHIVA VICEVA BLOG RAZNE BAZE RIJEČI BEHA-RAJA STATISTIKA FORUMA Registrovanih članova: 208 85944 poruka u 940 tema Online korisnika: 6 Najnoviji član: samrasabic
		www.oglasi.com www.mp3.ba
	STRANICE RAĐENE IZ LJUBAVI PREMA RODNOM GRADU I S NADOM U BOLJE SUTRA	Copyright Srebrenik.NETwork