Srebrenik.NET / Cyber story / “OMČA” – nastavak 13.

“OMČA” – nastavak 13.

Bio je bogat.

Imao je mnogo neprijatelja.

Morao je da umre. Umro je nasilno – ubijen pucnjem iz vatrenog oružja s udaljenosti 60 – 120 cm, u krevetu. Forenzičarski nalaz, kao objašnjava stručnjak,  laboratorijski tehničar, govori o česticama baruta koje su ostale na prekrivaču, pa objašnjava: u naboju pištolja metak ispaljuje zapaljenje baruta koji ne proizvodi dim, ili nitroceluloze. Kada se barut zapali dolazi do naglog širenja gasova zbog čega metek putuje kroz cijev i van iz nje. Nakon izlaska iz cijevi metak je prošao kroz prekrivač i pogodio žrtvu ravno u srce. Sav barut bi se pretvorio prilikom zapaljenja u potisne plinove samo u savršenim okolnostima, što je rijetko i gotovo nemoguće. Međutim, upravo zbog toga, zajedno sa metkom plinovi pri eksploziji raznose i nesagorjeli barut, djelimično sagorjeli, i potpuno sagorjeli barut ili čađ – gar. Ako je cijev oružja dovoljno blizu meti, tada će nešto od pomenutog ostati na površini mete, kao trag. Pregledom razmještanja ovih čestica određuje se udaljenost sa koje je pucano.

Da li na prekrivaču ostaju sve tri vrste barutnih čestica?

– Rijetko. Rijetko u relevantnim količinama. Ako je pucanj ispaljen s udaljenosti od, na primjer, tridesetak santimetara, nastaje nešto što se zove ogarine ili barutna tetovaža, – nastavlja sagovornik. – Ogarine se mogu obrisati a uzrokuju ih potpuno sagorjeli barut na površini predmeta. Barutna tetovaža nastaje zbog nesagorjelih ili djelimično sagorjelih čestica baruta koje se uvuku u površinu ili se od nje odbiju i pri tome je izgrebu, a njihovo djelovanje ne može se jednostavno obrisati. Na udaljenosti, od kako rekosmo, tridesetak santimetara čađ – gar se obično rasprši u vazduh i ne nalazimo talog te čađi na površini. S udaljenosti od 30 cm do, otprilike metar i dvadeset santimetara, nastaje barutna tetovaža bez ogarina. Pregledom prekrivača našle su se usađene nesagorjele ili djelimično sagorjele čestice baruta, pa se dalo zaključiti sa koje udaljenosti je pucano.

Izvršili smo test i evo rezultata: prekrivač je tamnoplave boje i zbog skorene krvi na njemu, golim okom je teško uočiti čestice baruta. Zato smo fotografisali prekrivač infracrvenim aparatom i nismo dobili očekivani rezultat, što ne iznenađuje jer infracrveno svjetlo bolje je u otkrivanju ogarine nego barutne tetovaže. Zbog toga smo izvršili takozvani Greiss – test i pokušali pronaći nitrate. Peglom smo pritiskali na prekrivač fotografski papir predhodno premazan želatinom, zatim smo ga obradili da se dobije prisustvo nitrata, koji bi se i našli da je na prekrivaču bilo nitroceluloze koja nije bila potpuno sagorjela. Nitrati su nađeni raspoređeni u širokom eliptičnom uzorku i po tome smo zaključili da je udaljenost sa koje je pucano bila 6o – 120 cm.

I pored tragova koji uvijek ostaju, i iza “pravih” profesionalaca, a iza amatera obilnije, istraga nije dala očekivane rezultate, i ubica ide dalje.

Pošto se nije radilo o “tragu u vidu izmeta” već o ubici “identifikovanog živog bića” sud, istraga i tužilaštvo nisu uspjeli da “ga” identifikuju, privedu i adekvatno kazne, a ON, gord kao i do sada, nastavlja dalje “svojim” putem, putem prema parlamentu.

*  *  *

Kada je na vrlo lak i nevjerovatno brz način ostalio iza sebe dva leša, shvati da je to najunosniji posao – radiš malo a dobro se plaća. U zemlji gdje niko nikoga ne “hvata” to i nije teško. Kada je kupio fabriku od Amira i ustanovio da je to loša investicija, jer pocao nikako ne ide, , ako je dilema i postojala, tada je isčezla. Poslije odmora i dobrog provoda, morao je da radi ponovo kako bi stvorio preduslove da dođe do parlamenta – izbori će uskoro, stranka ga podržava, a sada ima i novac. A kada se jednom popne na vrh ne sjaha više, zaključi.

Brzo se snađe – društvo u kome se kretao bilo je izvor informacija – pa krenu u akciju. Iza sebe ostavi još jedan leš. Tako vješto, gotovo savršeno, kao pravi profesionalac, skloni tragove i ironično se osmjehuje kada na tv-u vidi ili u novinama pročita kako ga traže al’ će ga naći malo morgen. Bio je uporan i ambiciozan. Prokockao sve u životu pa mu ostala stranka i “dobra i mirna” ruka kao poslednji oslonac jer su godine nezaustavljivo tekle.

Ali…!

Ostavi komentar